Ponedjeljak, 1. ožujka, zadnji je dan do kojega građani obveznici poreza na dohodak moraju predati godišnju poreznu prijavu za 2020. godinu. Ta se obveza, takozvani redovni postupak, odnosi na osobe koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga kao što su obrtnici, slobodne profesije i sve druge kategorije u djelatnosti poljoprivrede i šumarstva koji su samostalno u poslovnim vodama.
Građani koji su u radnom odnosu ili ostvaruju neki drugi dohodak u zemlji nemaju obvezu podnošenja poreznih prijava, ali i te kategorije imaju pravo na povrat poreza ako se pokaže da su platili više nego što su trebali. Porezna uprava već nekoliko godina po službenoj dužnosti češlja dohotke građana i u posebnom postupku utvrđuje imaju li pravo na povrat ili eventualno doplatu poreza.
Porezna rješenja trebala bi stizati do kraja lipnja, a u tom bi mjesecu mogle biti i isplate povrata, a ne u kolovozu kao što je bilo do prošle godine. Poreznici procjenjuju da će građani ove godine dobiti oko 1,85 milijardi kuna preplaćenog poreza, što je oko 700 milijuna kuna više nego lani.
Razlika će otići na račune 240 tisuća mladih zaposlenih u dobi do 25, odnosno 30 godina. Mladi do 25 godina života ove će godine prvi put dobiti nazad sav lani uplaćeni porez na dohodak, dok će mladima između 25 i 30 godina država vratiti polovicu naplaćenog poreza. Radi se o mjeri kojom Vlada pokušava usporiti odlazak mladih u inozemstvo i potiče njihovo zapošljavanje kod kuće. Mladi su trenutno za poslodavce najjeftinija grupacija zaposlenih u zemlji jer osim ove olakšice, tvrtke imaju i petogodišnje oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na plaću, odnosno zdravstvenog doprinosa za sve mlađe od 30 godina s kojima zaključe ugovor na neodređeno vrijeme.
Poslodavci trenutno koriste tu olakšicu za 142 tisuće mladih radnika zaposlenih za stalno. Porez na dohodak za mlade poslodavci, međutim, moraju uplaćivati u tekućoj kalendarskoj godini, ali ga država godinu dana kasnije vraća kroz povrat poreza na tekući račun mladih. Kod tog povrata na djelu će biti princip što je veća bruto plaća bit će veći i porez. Svatko na svojoj platnoj listi može vidjeti koliko mu se tijekom godine oduzima poreza i koliko će mu biti vraćeno.
Primjerice, mladima koji su na minimalcu ili zarađuju manje od 5000 kuna bruto ne oduzima se ništa, jednako tako mladi ljudi koji imaju olakšice za djecu uglavnom su oslobođeni poreza na dohodak ili plaćaju manje od samaca pa im onda ni povrat neće biti značajan. U prosjeku, 240 tisuća mladih trebali bi dobiti oko 3000 kuna povrata, no kao i svaki prosjek to znači da netko može biti nazad 100 kuna, a netko i 20-ak tisuća ako slučajno svaki mjesec zarađuje dvije prosječne plaće u državi.
Inače, prema podacima iz mirovinskog sustava, lani je bilo zaposleno oko 300.000 mladih u dobi do 30 godina, ali kako porezna procjenjuje da će povrat dobiti 240.000 mladih, moguće je da je njih 60 tisuća zarađivalo oko minimalca pa će ih povrat mimoići. Na mlade koji su lani radili samo honorarno, preko ugovora o djelu, odnosno bili su primatelji drugog dohotka, primjenjivat će se stara porezna pravila po kojima imaju pravo na korištenje osobnog odbitka od 4000 kuna.
Alarmantni nalaz inspektorata: Čak svako drugo maslinovo ulje je lažno!
A ovo nije diskriminacija?