Iako u HDZ-u nije slovio za osobu od povjerenja Andreja Plenkovića niti je bio na njegovoj listi perspektivnih kadrova, Andrija Mikulić, otprije koju godinu doktor znanosti, na prijedlog premijera i odlukom Vlade postao je glavni državni inspektor koji će od 1. travnja idućih pet godina upravljati moćnim Inspektoratom koji će ponovno objediniti 17 inspekcija.
U toj mašineriji, sada pod krovom Inspektorata umjesto u osam različitih ministarstava, radit će oko 1500 zaposlenika (što inspektora, što službenika...), što znači da će Mikulić kao glavni državni inspektor upravljati moćnim strojem nadležnim za zakonitost poslovanja na području građevine, zaštite okoliša, trgovine, turizma, sanitarne inspekcije... Na Mikulićev prijedlog Vladi nakon provedenog javnog natječaja bit će imenovan i zamjenik glavnog državnog inspektora kao i četiri pomoćnika glavnog državnog inspektora, a potom i načelnici sektora.
Središnji ured Inspektorata bit će u staroj Ininoj zgradi u Šubićevoj, koju je Ministarstvo državne imovine unajmilo za 150.000 kuna mjesečno. U perspektivi pak država planira i otkupiti tu zgradu. Kao što to obično i biva, zakonom nije reguliran točan broj inspektora, područnih ureda, način planiranja poslova i sl., nego će se to tek riješiti Vladinom uredbom. Kako nam je prije rekao ministar gospodarstva Darko Horvat, novom glavnom državnom inspektoru prepušteno je da uredbom, koju će formalno donijeti Vlada, organizira posao Inspektorata.
“Nisam zanemario struku”
Državni inspektorat Plenkovićeva Vlada vraća nakon što ga je 2014. godine ukinula Milanovićeva Vlada, što je u osnovi dobra odluka jer će Inspektorat ponovno biti autonomno tijelo. Međutim, iako Vlada proklamira depolitizaciju javne uprave, u slučaju Inspektorata preuzima ga HDZ-ov čovjek i to predsjednik zagrebačkog HDZ-a, najvažnije HDZ-ove organizacije. Osjetljivi poslovi poput inspekcijskih teško zamislivo mogu biti u rukama stranačkog čovjeka jer će se buditi sumnja u političku motiviranost inspekcijskih kontrola. Branko Jordanić, koji je 20 godina bio glavni državni inspektor, pozdravlja ideju o povratku Državnog inspektorata. Dapače, kaže kako je to genijalna odluka, ali žalosti ga način na koji se u Inspektoratu kadrovira.
– Osobno nisam protiv Andrije Mikulića, nije on kriv što je postao glavni državni inspektor, krivi su oni koji su ga predložili. To je preozbiljan posao i glavni državni inspektor ne postaje se preko noći – rekao nam je Jordanić. On smatra da će inspekcije daleko bolje funkcionirati u sklopu Inspektorata, ali po njemu je problem u kadrovskom rješenju i osobi koja će voditi Inspektorat.
Andrija Mikulić zasad ne želi govoriti o svojoj novoj funkciji, pa je ostalo nepoznato kada će Inspektorat posve zaživjeti budući da će od 1. travnja biti ustrojen tek središnji ured u Ininoj zgradi. Uredbom će se potom odrediti broj područnih ureda, ispostava... Nakon imenovanja u četvrtak Mikulić je na novinskoj konferenciji rekao da je u Državnom inspektoratu obnašao odgovorne funkcije daleko ranije nego što je postao dužnosnik HDZ-a.
– Svoju struku, svoje zvanje i ono na čemu sam diplomirao nisam nikada zanemarivao i dodatno sam se educirao i postao doktor tehničkih znanosti – rekao je tada Mikulić. Konstatirao je i da ostaje šef zagrebačkog HDZ-a što je s obzirom na njegovu novu poziciju prilično dvojbeno.
Druga razina priče o Inspektoratu jest ta da Plenković stranačke ljude kojih se možda želi riješiti ili s kojima nije u dobrim odnosima, primjerice slučaj europarlamentarke Ivane Maletić koja će postati sutkinja Revizorskog suda EU, zbrinjava na iznimno unosnim pozicijama. Čak se ni ne može govoriti o rješavanju jer je riječ o poslovima i pozicijama za poželjeti.
Bez sankcija za manje prekršaje
Da će Mikulić biti novi glavni državni inspektor, zna se već dvije godine. Bio je zaposlen u rudarskoj inspekciji do 2014., a kasnije u Ministarstvu gospodarstva kamo je premještena ta inspekcija. Mikulić je u Ministarstvu gospodarstva bio načelnik Sektora u području nadzora rudarstva, elektroenergetike i opreme pod tlakom.
Vlada je odluku o povratku Inspektorata bila obrazlagala na način da će obavljanje inspekcijskih poslova unutar jedinstvenog tijela dovesti do odgovarajuće koordinacije, učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova, a posljedično do manjeg broja nadzora te ujednačavanja postupanja inspekcija. Osim toga, Vlada je već prije uvela promjene prema kojima se rigorozno kažnjavanje inspekcijski utvrđenih prekršaja relaksira na način da se omogućava otklanjanje nepravilnosti u određenom roku bez sankcija ako nepravilnosti ne predstavljaju teži prekršaj te u slučaju ako se u razdoblju od godine dana nije već počinio isti prekršaj. Što je bila dobra odluka jer su neke kazne bile nerazmjerno oštre u odnosu na prekršaj.
VIDEO Inspekcija mostova u Hrvatskoj
Kako smo već vični od autorice. Isto "znanje" - drugo pakovanje.