Plenković na sjednici Vlade: Minus u proračunu će biti 23-25 milijardi kuna

U četvrtak točno u podne na rasporedu je bila sjednica Vlade koja se održala u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Bila je riječ, među ostalim, o rebalansu proračuna, koronavirusu te o aktivnostima Stožera civilne zaštite, ali i drugim kadrovskim i političkim pitanjima.

Na dnevnom redu sjednice bio je i prijedlog odluke o upućivanju financijske pomoći za globalnu borbu protiv koronavirusa te informacije o aktualnom stanju.

Tekstualni prijenos sjednice možete pratiti na portalu Večernjeg lista.

Na početku sjednice, premijer Plenković osvrnuo se na aktualnosti.

Podsjetio je kako se nalazimo u EU tjednu "kada obilježavamo kraj Drugog svjetskog rata i Dan Europe", kazao je na početku sjednice premijer.

Osvrnuo se na summit održan u srijedu u Zagrebu. "Pokazali smo da znamo artikulirati vanjskopolitičke interese. Iza nas ostaju ostavštine, a to su deblokada odluke za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Imamo novu metodologiju za pregovore, a imamo i Zagrebačku deklaraciju", kazao je i izdvojio također obljetnicu Bljeska u Okučanima te Svjetski dan slobode medija, prilikom čega je istaknuo kako su novinari stupovi društva, a slobodni mediji osnova modernog društva. 

Pozdravio je Inicijativu Ministarstva poljoprivrede,portal Tržnice.hr. "Sudjeluje više od 600 proizvođača", kazao je. 

Kazao je kako smo dobili 250.000 eura za program za reforme, a osvrnuo se na zaduživanje od milijardu i 400 milijuna eura i proljetne prognoze EK.

"EK predviđa pad od 9,1 posto. Prva procjena rasta BDP-a je 7,5 posto. Optimističniji su od nas. To me posebno veseli. Hrvatska je ovu krizu dočekala na mnogo kvalitetniji način. Odlučili smo ostati na razini planiranih rashoda, a prihodi će pasti, očekujemo da će biti na razini od 122 milijarde kuna. Minus u proračunu bit će 23 do 25 milijardi kuna", zaključio je premijer.

Moramo biti čvrsti i izdržati ovih nekoliko mjeseci. Žao mi je jer smo se toliko trudili proteklih godina, moralo je biti drukčije", rekao je Plenković. 

Prihvaćena je provedba aktivnosti iz Akcijskog plana Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji, a Plenković je kazao da je to korak priključivanju eurozoni. Kazao je kako je i ova kriza pokazala da su zemlje koje kao valutu imaju euro otpornije i ekipiranije. 

"Povoljne epidemiološke činjenice se ne događaju, one se stvaraju", dodao je ministar zdravstva Vili Beroš na sjednici Vlade. 

Potpredsjednik Vlade i šef Stožera Davor Božinović govorio je o mjerama Stožera.

"Nakon popuštanja mjera naša krivulja oboljelih i dalje je silazna, što nas ohrabruje da idemo dalje s popuštanjem", rekao je Božinović.

Kazao je da je izdano samo 234 upozorenja, oko 1 posto, i da su se upozorenja odnosila na nepridržavanje distance i nošenje zaštitne opreme. Sve je, dodao je, riješeno upozorenjima.

"Ukupno je repartirano 2076 hrvatskih građana"; rekao je. 

Kazao je kako je smanjen broj ljudi aktivnih u sustavu civilne zaštite i da ih je sada aktivno 13.266.

Ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman osvrnuo se na Prijedlog zaključka o izvješću o vladavini prava u Republici Hrvatskoj za potrebe izrade Godišnjeg izvješća Europske komisije o vladavini prava u državama članicama Europske unije. 

Plenković i Bošnjaković dodaju da ovaj zaključak podsjeća na vrijeme kad se pregovaralo o poglavlju 23 s EU. 

"Svakog dana radimo na unapređenju pravosuđa", rekao je Bošnjaković.

Ministar uprave Ivan Malenica dodaje da je Hrvatska postigla visoke standarde u neovisnim institucijama.

Krenula je točka o rebalansu proračuna.

"Ovo je prvi rebalans u prvoj polovici godine"; rekao je ministar financija Zdravko Marić dodajući da nitko, kada se kreirao proračun, nije mogao predvidjeti ovu situaciju.

"Nismo nikada vidjeli da prihod od PDV-a dva tjedna nema smanjenje, nego u apsolutnom iznosu ima negativni predznak. To znači da smo više PDV-a vratili nego što je bilo uplaćeno u proračun", rekao je Marić pa dodao da se situacija do kraja mjeseca nešto popravila.

"Unatoč velikim pritiscima na veće rashode i potporama za poduzetnike i zaposlenike – ukupno 7 milijardi, za nabavu dezinficijensa, uspjeli smo to svesti tako da ukupna rashodna strana proračuna ostane nepromijenjena.

Marić kaže da im je tu pomogao i EU s preraspodjelom projekata iz europskih fondova.

"O omjer udjela javnog duga u BDP-u, imamo povećanje udjela u BDP-u, planirano je i projicirano na 86,7 posto. Zato ovaj plan financiranja u rebalansu dobiva još više na važnosti"; rekao je Marić.

"Ako ima neka dobra vijest, a malo je dobrih vijesti, od 63 milijarde kuna potreba za financiranje više od pola smo riješili", kazao je Marić.

Kazao je da je nova obveznica izdana uz kamatu od 0,70 posto.

"Ovo je proračun koji je adekvatan okolnostima u kojima smo se našli, koji omogućuje financiranje institucija. S ovim rebalansom proračuna imamo uokvirene one uštede koje smo napravili", govori Marić. 

"Zahvaljujem svim kolegama na odricanju, ovo nije lako"; dodao je Marić.

Ministar graditeljstva Predrag Štromar osvrnuo se na posljedice potresa u Zagrebu.

"Obnova će trajati godinama, ali ljudi ne mogu toliko čekati. Statičari privode svoj posao kraju. Pomoći ćemo svakom kućanstvu s 20 tisuća kuna, ali to je samo početak", rekao je Štromar.

Ministarstvo će, dodao je, dati 12 tisuća kuna, a još do 8 tisuća kuna dat će se iz Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti.

"Šteta u Zagrebu je golema, mnogo veća nego što se moglo zamisliti. Tekst zakona mora biti jako kvalitetan", rekao je Plenković.

Aladrović objašnjava nacionalnu mirovinu koja bi se isplaćivala onima koji radom nisu uspjeli osigurati mirovinu. Iznosila bi 800 kuna.

Za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice Vlada je kao hitnu mjeru osigurala do 20.000 kuna po domaćinstvu, a na sjednici u četvrtak najavljeno je da će uskoro u skraćenu proceduru javnog savjetovanja uputiti zakon o obnovi zgrada.

Ukupno je riječ o iznosu od 141 milijun kuna - 100 milijuna kuna osigurano je rebalansom proračuna na razdjelu Ministarstva graditeljstva, a 41 milijun preraspodjelom unutar Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Finaliziranje zakona o obnovi oštećenih zgrada

Premijer Andrej Plenković zamolio je nadležne resore da prionu finaliziranju zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu i okolici, a kad tekst bude konsolidiran uslijedit će završni sastanak s Gradom Zagrebom, puštanje zakona "u kraće savjetovanje" i njegovo predstavljanje u Hrvatskom saboru.

Vlada želi da zakonski tekst koji se sprema bude kvalitetan, sveobuhvatan, rekao je premijer te naglasio kako tu nije riječ o poslu koji se radi preko noći.

"S obzirom na razmjere, šteta je ogromna, puno veća nego što je bilo tko mogao zamisliti", naglasio je Plenković i istaknuo kako stoga cijeli okvir mora biti kvalitetno, dobro urađen te uključiv, cjelovit i učinkovit.

Hrvatska će za saniranje šteta od potresa tražiti i sredstva iz Europskog fonda solidarnosti, a premijer je najavio da će se vjerojatno "ići u šire međunarodne angažmane, s obzirom na ukupni iznos šteta".

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja zajedno s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije već radi na pripremi dokumentacije.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar podsjetio je kako je Vlada od prvog dana rekla da će pomoći ljudima koji su stradali u razornom potresu 22. ožujka.

U izradi zakona kroz brojne sastanke pokušali su u kratkom roku naći odgovore na pojedine nelogičnosti koje traju i više od 10 godina, a potresom su isplivale na površinu, kaže Štromar.

Današnja odluka je samo početak u obnovi, naglasio je. Odlukom se pomaže građanima kako bi imali osnovno - krov nad glavom i toplu vodu, i to svakom oštećenom kućanstvu s iznosom do 20.000 kuna.

"Obnova će trajati godinama, pogotovo obnova zaštićenih kulturnih spomenika, simbola Zagreba, ali ljudi koji su ostali bez doma ne mogu toliko čekati. Zato je bitno vratiti im sigurnost, smjestiti one koji neće tako brzo moći u svoje kuće i stanove i omogućiti im osnovne uvjete za život", rekao je.

Odlukom se uređuju oblici pomoći namijenjeni za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada na području Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, odnosno za privremenu i nužnu zaštitu i popravak oštećenja obiteljskih kuća, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada.

Novac će  biti namijenjen, objasnio je Štromar, za financiranje sanacije dimnjaka i ugradnju novih bojlera, kao i za popravak ili zamjenu zabatnog zida, popravak dizala te nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanje opasnih dijelova zgrade koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi.

Ministarstvo graditeljstva osigurat će 12.000 kuna po kućanstvu za obnovu, a Fond zaštite okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirat će ugradnju kondenzacijskih bojlera s 80 posto od ukupnog iznosa, do iznosa od 8000 kuna po kućanstvu.

Vodit će se i briga o transparentnosti trošenja tog novca, istaknuo je Štromar, pa je predviđena izrade aplikacije koja će omogućiti uvid u realnom vremenu svim institucijama i zainteresiranoj javnosti.