Želimo odaslati jasnu poruku da Europska unija stoji iza zemalja Zapadnog Balkana, poručio je sinoć hrvatski premijer Andrej Plenković nakon trosatnog video summita EU - Zapadni Balkan, regije koja je Hrvatskoj, kao ni jednoj drugoj europskoj državi, strateški i sigurnosno važna. Bio je to poseban summit o proširenju u kojem se ta riječ - kao kompromis prema državama kojima ona ne sjeda - nije spominjala. Današnji sastanak, održan 20 godina nakon prvog zagrebačkog summita kad je Hrvatska dobila jasan znak da se kreće prema EU, prvenstveno je politička poruka i Zapadnom Balkanu i EU da se zamrli proces približavanja ponovno stavi na dnevni red, uz sva ograničenja iz samog EU i država regija.
Sastanak i usvojena deklaracija hrvatska su ostavština, kako se nazivaju takvi događaji za trajanje predsjedanja Vijećem EU. Zbog pandemije se moralo se odustati od skupa koji bi okupio oko 1700 ljudi, sve ključne ljude EU i europskih država te šest zemalja zapadnog Balkana (Srbija, Crna Gora, BiH, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Albanija), uz popratni program, pa je današnji videosummit – sa svim prerogativima klasičnog summita – najviše što se u organizacijskom obliku moglo napraviti. No s druge strane, u sadržajnom smislu, uspjeh je što je tema zapadnog Balkana i europske perspektive progurana na dnevni red europskih čelnika, čak i uz sve kompromise i ograničenja i pomalo razvodnjenu poruku na koje se moralo pristati kako bi se postigao kompromis među članicama i donijela zajednička deklaracija. Kako će se proces proširenja dalje kretati, ovisi o inzistiranju i diplomatskom pritisku zainteresiranih država, a izgleda kako je Hrvatska jedna od rijetkih koja gura tu agendu.
Primat drugih tema
Proširenje u EU postala je prljava riječ – prije se eufemistički govorilo o zamoru, pa je u tom kontekstu ulazak Hrvatske u Uniju uspjeh koji se rijetko valorizira u tom kontekstu. Ne samo da apetita za širenje EU zadnjih godina nema, da se EU treba konsolidirati, da su druge teme uzele primat, već su otvorene političke blokade i pritisci zamrznuli taj proces koji nije isto promatrati iz hrvatske ili pak francuske ili nizozemske perspektive. Hrvatskoj je proširenje na zapadni Balkan strateški važan proces, i zbog pitanja sigurnosti jer prazninu nastalu u sadašnjem limbu igrači trećih zemalja vrlo spremno popunjavaju, i zbog partikularnih interesa, kao što je zaštita prava hrvatske manjine ili Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH.
U takvoj konstelaciji, sama činjenica da je Hrvatska uspjela pokrenuti pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom te da je danas održan videosummit više djeluje kao signal i neka vrsta pritiska i neformalne obveze drugim državama, primjerice Sloveniji, koja preuzima predsjedanje u drugoj polovini sljedeće godine, da se takvi sastanci događaju redovno da se i ta trusna regija konsolidira. Kakvo je stanje u EU kad se spominje proširenje?
Danas je pak predsjednica EK Ursula von der Leyen istaknula kako je susjedna regija prioritet njezine komisije. Koliko će biti uspješna, ovisi o članicama. Iz raznih diplomatskih i visokih izvora može se čuti kako je, primjerice, bivši predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker, neugodno iznenađen, ljutito izjavio kako nikada u svojoj karijeri – a čovjek broji 67 godina i 40-ak godina političke karijere – nije doživio ništa slično onome kad je francuski predsjednik Emmanuel Macron lani blokirao početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, da bi kasnije, s promijenjenom metodologijom, što je bilo i nepotrebno jer je i stara pružala dovoljno kočnica i osigurača da država kandidatkinja ispunjava mjerila. S nizozemskim premijerom Markom Rutteom ta se tema, kažu nam, ne može niti spomenuti, što zbog političke situacije i koalicijske vlade, što zbog generalnog zazora od tog dijela Europe, a slično je i u Danskoj.
Inače, danas je Nizozemsku i Belgiju na summitu predstavljao Luksemburg, što zna biti praksa država Beneluxa. Službeni razlog: i nizozemski premijer i belgijska premijerka su u to vrijeme imali konferenciju za medije oko ublažavanje restriktivnih mjera zbog koronavirusa. Sam tekst deklaracije koji su prihvatile države zapadnog Balkana usuglašavao se danas do samog početka summita. To nije ništa čudno, no promjene koje su unošene jasno pokazuju stav pojedinih država. Prvo što upada u oči je korištenje pojma zapadni Balkan, bez pojedinačnog navođenja država.
Ustupak je to koji je, doznaje se, najžešće tražila Španjolska koja, prije svega zbog svoje unutarnje situacije, odnosno Katalonije, nije priznala Kosovo. U tekstu se ne spominje riječ “proširenje”, ni “integracije”, ni “zemlje kandidati”. Koliko je ta tema osjetljiva, govori i podatak da je zadnji summit o zapadnom Balkanu, onaj u Bugarskoj prije dvije godine, govorio vrlo tehnički o “povezivosti”. – Osobno bih bio sretniji da smo u izjavi snažniji i jasniji, svi mi, ali ja sam realan, izradili smo vrlo solidan dokument s obzirom na okolnosti. Činjenica da se sastanak održava je već snažan politički signal – kazao je danas premijer Andrej Plenković u razgovoru za politico.com.
Uvjet reforme
No ono što stoji u nacrtu deklaracije strukturirano je u tri teme, u koje je neminovno ušla i pandemija koronavirusa. Kritike iz nekih zemalja iz te regije govorile su da ih je EU ostavila na cjedilu, stoga je ovo politička poruka – i 3,3 milijarde eura – koja bi trebala umanjiti to nezadovoljstvo, što je posebno spomenuo predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Politički, EU ne nudi pridruživanje, ali i dalje očekuje od država iz regije zapadnog Balkana podržavanje europskih vrijednosti i rad na reformama, na vladavini prava, na poštivanju prava manjina i medija, ali i na borbi protiv korupcije i dezinformacija.
Uz zadršku oko otvaranja vrata Unije, otegotna okolnost je i ta što su države na raznim etapama približavanja: pregovore o pristupanju vode Srbija i Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija dobile su zeleno svjetlo za početak pregovora, ali ne i konkretan datum. Bosna i Hercegovina, prema kojoj Hrvatska ima poseban interes, potencijalni je kandidat za članstvo, a Kosovu, osim što ga ne priznaje pet članica EU-a, još trebaju vize za ulazak u EU. Datuma o članstvu koje traže pojedini čelnici država jugoistočne Europe ili pak o datumu početku pregovora za nove kandidatkinje nema ili, kako je rekao Plenković “nije ga realno očekivati”. Sastanku su prisustvovali i Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, David Sassoli, predsjednik EP-a te predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke, Europske investicijske banke i Vijeća za regionalnu suradnju.
Mediji u zemljama okruženja nisu dali preveliki značaj summmitu. Srbijanski mediji objavili su mahom vijesti o tome kako je predsjednik Aleksandar Vučić videolinkom prisustvovao konferenciji lidera EU i zapadnog Balkana iz redova Europske pučke stranke koji je danas održan tijekom jutra, te kako će kasnije navečer sudjelovati na videosummitu u organizaciji predsjedavajuće EU Hrvatske.
Dnevni avaz (BiH) pak donosi opširniju analizu napominjući kako se summit održava u vrijeme dok se EU pokušava obraniti od optužbi za prvobitno spor odgovor u podršci Balkanu u zdravstvenoj krizi. Napominju kako, unatoč svemu, EU ostaje dominantan igrač u cijeloj regiji. Prema pisanju albanskih medija, ovaj summit mogao bi biti i prekretnica u pristupu EU zemljama zapadnog Balkana jer se očekuje da će se uspostaviti redovni sastanci na godišnjoj razini između Bruxellesa i zemalja kandidata za članstvo u EU.
Jel netko rekao Plenkoviću da EU više ne postoji?