Novca, kruha i toaletnog papira trebali bismo imati dovoljno! Šalu na stranu, ali i izvršna i monetarna vlast dobro se nose s popratnim posljedicama koje je donio strah od bolesti, zabrane kretanja i blokade trgovinskih kretanja. Paket mjera za pomoć tvrtkama i građanima brusit će se i dorađivati idućih tjedana jer tek treba vidjeti što će korona ostaviti iza sebe i tko će sve trebati pomoć države da se stvari vrate u normalu.
Mjerama koje su imale oznaku hitnosti i koje su povučene bez velike pompe u desetak dana Hrvatska narodna banka ubacila je na devizno tržište oko 1,6 milijardi eura. Jučer je i četvrti put prodala 411 milijuna eura, ali je istovremeno bankama posudila 4,5 milijardi kuna!
Potražnja za devizama uglavnom je došla iz korporativnog sektora, a središnja je banka gasila paniku i među investitorima koji su povlačili udjele iz dioničkih fondova. Krenuo je dosad nezamisliv otkup državnih obveznice, tako da sve skupa daje dojam da vlasti znaju što čine te da imaju kontrolu nad procesima. Financijaši su zadovoljni reakcijama regulatora, panika na novčanom tržištu je izbjegnuta te se tečaj kreće u prihvatljivim intervalima, ali tržište kapitala i dalje će se ljuljati dok god se ne zaustavi širenje zaraze. Potražnja za eurima nije zahvatila 'obične' građane koje je strah od izolacije i zabrana kretanja preusmjerio u trgovačke centre. Njima će pomoć države trebati kasnije, kad računi ili kreditne obaveze dođu na naplatu.
Nijedan stres test središnjih bankara, kojima su se svako malo ocjenjivali potencijalni rizici na ekonomiju i financijski sektor, nije uzeo u obzir mogućnost pandemije, događaja koji će preko noći izbrisati sve pozitivne efekte globalizacije na ekonomiju i svakodnevni život. U ovome trenutku nitko ne zna kako će sve završiti, a jedine znatnije zalihe s kojima je Hrvatska dočekala pandemiju jest dvadesetak milijardi eura deviznih rezervi, koje će poslužiti da se ublaže prvi šokovi i osigura dovoljno kapitala za uredno funkcioniranje države. Te su rezerve i postupanje s njima često bili predmet kritika, no kriza ovakvih razmjera opet uči da se zalihe stvaraju u dobrim vremenima kako bi se u lošima imali čime "pucati" i kupiti vrijeme da se iz njih izađe sa što manje štete.