Ovogodišnji Dan inženjera Hrvatske održan u organizaciji Hrvatskog inženjerskog saveza na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu pod sloganom panela 'Nacionalni plan oporavka i otpornosti i cjeloživotno obrazovanje“ bio je posvećen dugoročnom osmišljavanju podizanja konkurentnosti inženjerske struke na domaćem i svjetskom tržištu.
Naglasak je dat na neiskorištena nacionalna bogatstva te na ukazivanje što domaća STEM industrija može učiniti da se stave u funkciju održivog razvoja, stoji u priopćenju Hrvatskog inženjerskog saveza.
''Hrvatska inženjerska struka pokazala je u proteklih gotovo dvije godine, od kada nas je od 22.3.2022. pogodio niz potresa, koliko je važno imati domaće znanje, koje se u teškim trenutcima može brzo staviti u funkciju i ponuditi rješenja za hitnu, ali i trajnu sanaciju šteta od u ovom primjeru elementarnih nepogoda. Sada je pred nama jedan od najznačajnijih razdoblja za oporavak gospodarstva, koji će biti i veliki izazov za hrvatsko inženjerstvo. Bez razvoja vlastitih znanja nećemo moći dugoročno zadržati konkurentnost ni na domaćem, a još teže na svjetskom tržištu'', izjavio je dipl. ing. Zdravko Jurčec, predsjednik HIS-a.
Što se samog nacionalnog oporavka i obnove tiče, spomenuto je da sukladno europskim kriterijima neophodno povećati osobna primanja inženjera za ne manje od 30 do 50%. I dalje nam pored uvezenih tridesetak tisuća inozemnih radnika u građevinarstvu nedostaje daljnjih 20 tisuća.
Jučer izabrani rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, inače dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, naglasio je da želi da Sveučilište u Zagrebu postati sukreator hrvatske budućnosti na način da akademska zajednica ne čeka više da bude pitana već da sama identificira probleme i nudi odgovarajuća rješenja, stoji u priopćenju.
''Žalosno je da se nitko nije od strane nadležnih hrvatskih institucija upitao što znači odliv inženjera u inozemstvo tj. koliko nas je do sada koštao odliv STEM resursa te kako te neželjene procese usporiti ili amortizirati. I to ne samo u fokusu troškova nimalo jeftinog školovanja već i ostvarenja dodatne vrijednosti u inovacijama i novim tehnologijama, koje su inženjeri, koji su otišli raditi izvan Hrvatske, trebali iznjedriti'', upozorio je Jurčec.
Rješenja treba tražiti, rečeno je, na strateškoj i taktičkoj razini. Na strateškoj državne institucije RH - od ministarstava do agencija – trebaju razraditi više modela konkretnih i transparentnih poticaja direktno kompanijama kao ključnim nositeljima tehnološkog znanja i razvoja, a na taktičkoj neophodno je usmjeravati i podržavati na svim razinama i svim raspoloživim materijalnim resursima spajanje javnog i privatnog sektora u inženjerstvu, prvenstveno stvaranjem kompanijskih instituta kao nositelja istraživanja i razvoja poput nekad instituta Rade Končara sa više od 1000 zaposlenika i to u otvorenoj i bliskoj tripartitnoj suradnji odnosno kako je prof.dr.sc. Vladimir Andročec, predsjednik Akademije tehničkih znanosti, svetog trojstva znanosti, javnog i poslovnog sektora.
''Samo tako doći ćemo do konkretnih poslovnih modela i rješenja kako u održivom okruženju u fokusu nacionalnih interesa iskoristiti dio raspoloživih resursa od 48% područja Hrvatske sa drvnom masom ili pak staviti u energetsku funkciju 500 megawata (MW) 10termalnih izvora kojima naša zemlja raspolaže. Nitko nije pozvaniji od hrvatskih inženjera da odgovori na ova za našu zemlju i njenu opstojnost krucijalna pitanja'', naglasio je tom prilikom Jurčec.
HIS je ove godine dodijelio priznanja u kategoriji udruga Hrvatskom savezu građevinskih inženjera za iznimna postignuća, Hrvatskom društvu kemijskih inženjera i tehnologa za časopis priznate kvalitete i Hrvatskom mjeriteljsku društvu za uspješno strukovno obrazovanje te zahvale za uspješnu znanstveno-stručnu suradnju Građevinskom fakultetu u Zagrebu i prof. dr. sc. Vjeri Krstelj, dugogodišnjoj predsjednici HIS-a za dugogodišnji rad i pomoć u djelovanju HIS-a.
Znači čekalo se 30 g da se krene