Vijesti iz kulture - Nedjelja, HRT 1, 22.50 - 2 VIJENCA
Dva mlada pjevača, baritoni Leon Košavić i Matija Meić, pobijedili su na uglednom međunarodnom natjecanju „Mirjam Helin" u Finskoj. Kad je u jedanaest sati emisija završila, počela je redovita „Klasika mundi" i u njoj koncert na kojemu prošle godine u Osoru pjeva Leon Košavić, okružen kolegicama i kolegama koji zajedno poju „O confessor invictissime". Prethodno je u „Vijestima iz kulture", zajedno s najboljim baritonom Matijom Mejićem, dao intervju u kojem kaže da se ni u snu nije nadao da će ikada davati intervju na televiziji. Očito je riječ o slučajnosti, ali što nas briga: HRT je uspjela u nemogućem. Dvaput zaredom, iste večeri, objavljeno je ime Leona Košavića. O kvaliteti dvojice pjevača svjedoči činjenica da se na natjecanje u Finskoj prijavi 400 kandidata. Pobijediti u takvoj konkurenciji jednaka je senzacija ovoj da vas HRT spomene dvaput iste večeri, a vi ste samo bariton.
Dnevnik- Ponedjeljak, Nova TV, 19.15 - 1 VIJENAC
U nedjelju u deset sati navečer vatra je počela gutati glavni pogon za preradu nafte u Urinju. Nova TV je svoju vijest obogatila izjavama građana koji pojma nisu imali da se nalaze u neposrednoj blizini po život opasnog požara koji su diskretni mjesni vatrogasci stavili pod kontrolu u ponoć i potpuno ugasili jedan sat kasnije. Požar je buknuo u deset sati navečer. Gđa Gordana Vukoša iz udruge „Eko Kvarner" zna da su vatrogasci izašli na požar ne uključujući svoje sirene, a nije se oglasila ni glavna sirena u pogonu. Gđa Vukoša podsjetila je da mjerna stanica ne mjeri buku koju proizvodi rafinerija, smještena je na mjestu koje ne bilježi smrad što ga rafinerija širi. Rafinerija ne mjeri ni otjecanje nafte u more, čak ga ni ne priznaje, pa je predsjednik udruge g. Vjeran Piršić donio crno kamenje na konferenciju za novinare.
Kulturni kolodvor - Utorak, HRT 1,21.33 - 1 VIJENAC
Ne zna se, ovisi o ukusima, što je bilo novinarski vrednije: klupa s koje je svoje slavne akvarele slikala Slava Raškaj, koju je u blizini arhitektonski vrijedne zgrade Hidroelektrane Ozalj otkrila reporterka Ira Karlović ili strašna činjenica koju je iskopao HRT-ov zaslužni popularizator književnosti g. Gordan Nuhanović: sve zagrebačke knjižnice imaju samo jednu jedinu knjigu protiv Kube. To je autobiografska knjiga kubanskog književnika Reinalda Arenasa „Prije noći" (preveo Boris Dumančić). Autor je bio proglašen narodnim neprijateljem, zatvaran je, oduzeta mu je kuća i pisaća mašina. Sve mu se to događalo i kad je već postao slavan u inozemstvu. Rukopise su mu, dio po dio, do nakladnika prenosili prijatelji. Emigrirao je i počinio samoubojstvo 1990. godine. Kubanska emigracija nije ga primila s nepodijeljenim oduševljenjem. Potražite li knjigu, neka vas ne dočeka odgovor da je u posudbi.
Hrvatska uživo - Srijeda, HRT 4, 22.05 - 1 VIJENAC
Došla su takva vremena da se uvijek krotki Branko Nađvinski prometnuo u najagresivnijeg voditelja, zamalo pa cijele Hrvatske televizije. Nemamo zamjerke njegovoj naglo razvijenoj potrebi da bude suri profesionalac, naprotiv, jer on radi iz mlakog materijala koji se sastoji od kojekakvih reportaža, ali zato kada dođu gosti u studio, Nađvinski ih prekida vrlo oštrim pitanjima kojima traži smisao u frazetinama kojima je obasut sa svih strana. Kad je ravnatelj Države uprave za zaštitu i spašavanje, umjesto da se brani od optužbe Hrvatske gorske spašavanja počeo nešto komplicirano mljeti, bio je užitak čudi g. Nađvinskog kako ga jednostavno pita: stvarate li vi neku svoju nepotrebnu službu paralelnu našem odličnom HGSS-u ili ne? Naravno da se državni službenik opet izmigoljio svojim ni-da-ni-ne odgovorom, razvučenim u najmanje deset rečenica, no to više nije problem g. Nađvinskog.
7 dana - Četvrtak, HRT 1, 21.09 - 1 KAKTUS
Emisija je počela odličnom nastupom g. Žarka Puhovskog. Svojom tjednom inventurom političkih i društvenih događaja zasjenio je nama dosad omiljenog Damira Novotnog kojemu je štetio nepotreban izlet u kompliciranu problematiku naše industrije namještaja.
Obojica su kritizirala Vladinu „poreznu reformu", kako ju je komotno nazvala voditeljica/urednica Kristina Validžić. Novotny ju je nazvao nekim malim izmjenama koje bi trebale povećati popularnost Vlade. Puhovski o predizbornoj aktivnosti predsjedničkih kandidata: očekujem dosadnu kampanju, jer se gđa Kolinda Grabar Kitarović već sad ponaša kao predsjednica. O Turudićevu političkom ispadu: nije pristojno to raditi dok si sudac. Katastrofa emisije bio je krajnje površan prilog Maje Njirjak i Špele Cvitković Iličić o sarajevskom filmskom festivalu kao „nadaleko poznatom po opuštenoj atmosferi". Na kraju su obje razdragano sjele u travu i mahnule nam. Užas.
Studio 4 - Petak, HRT 4, 23.05 - 1 KAKTUS
Nastavlja se dobro poznati baš-me-briga stil u odijevanju voditeljica. Ono što je davno započela Dijana Čuljak, svojim crnim grudnjakom ispod prozirne bluze, sinoć je nastavila gđa Tončica Čeljuska koja je poduzela krivu mjeru da izmijeni način na koji je javnost doživljava. Gđa Čeljuska i dalje je poznatija kao junakinja društvenih kronika nego kao novinarka. Njezina svečana crna haljina s dubokim izrezom otkrila je njezin dekolte previše, apsolutno je sigurno da bi takvo što bilo bolje sakrivati na radnom mjestu na kojem se gđa Čeljuska večeras pojavila odjevena kao da se na par minuta iskrala s neke svečanosti. Oprostimo joj: ona je samo željela unijeti više glamura u javljanje o poplavljenoj Gunji.
Vijesti - Subota, HRT 4, 10.00 - 4 VIJENCA
Vijesti su, kad već nije „Podnevni dnevnik", u potpunosti uspjele priopćiti da je danas europski Dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima. Kod nas su to žrtve ustaša i komunista, a sastavljači HRT-ovih vijesti i teleteksta uporno za komuniste rabe termin „partizani", u uzaludnoj nadi da ćemo prihvatiti obmanu da su komunistički zločini završili 1945. godine i da poslije nje ne samo da nisu bili mogući zločini, jer nije bilo partizana, nego ni totalitarnog komunističkog režima.
Urednica vijesti gđa Stela Kolar Borovčak nije stigla pročitati cijelu vijest objavljenu na HRT-ovu teletekstu: predsjednik Sabora i ministar branitelja bit će na komemoraciji kod obje jame: one ustaške u Jadovnom i one komunističke kod Jazovke. Pažnja koju vladajući naglo ukazuju žrtvama Jazovke, civilima i vojnicima koji su u nju bačeni u prvim danima nakon „oslobođenja" Zagreba, znači da se predizborna kampanja zahuktava.
Moze ih HRT nazivati kako hoce u partizanima je bilo i cestiti ljudi ali mozak i plan likvidiranja neduzni ljudi se zna partijasi.