Hrvatska obrtnička komora (HOK) zagovara reformu strukovnog obrazovanja i podržava uvođenje novih kurikuluma u sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te modernizaciju provedbe strukovnog obrazovanja, posebno isticanjem modularnog pristupa i jačanje segmenta učenja temeljenog na radu, odnosno prakse kao ključne komponente kvalitetnog strukovnog obrazovanja.
Ovakav način učenja i poučavanja kakav je predviđen reformom trebao bi utjecati na lakše savladavanja obrazovnih sadržaja i stjecanje sveobuhvatnijeg znanja o odabranoj struci učenika koji će pohađati programe strukovnog obrazovanja. Modularna nastava prije svega zahtjeva timski radi i stoga je za uspjeh ključna suradnja i prilagodba svih karika koje sudjeluju u strukovnom obrazovanju, a sve imajući na umu krajnji cilj - da učenici koji se obrazuju u strukovnom obrazovanju budu kvalitetno pripremljeni za tržište, posebno kad su u pitanju mali obrti i poduzeća – kaže nam čelnik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Dodaje kako to uključuje i Centre kompetentnosti čija bi temeljna obilježja trebala biti inovativni modeli učenja, izvrsnost nastavnika, predavača i mentora kod poslodavaca te visokokvalitetna infrastruktura, konstruktivna i kreativna suradnja sa socijalnim partnerima, javnim sektorom te gospodarskim subjektima i drugim zainteresiranim institucijama. No, važno je, napominje, da oni zaista budu mjesta izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja što zahtjeva zadovoljavanje svih navedenih obilježja.
POVEZANI ČLANCI:
– Veseli nas da mijenjaju trendovi, da jača svijest o važnosti obrtništva i prednostima odabira obrtničkih zanimanja te da se mladi sve češće odlučuju školovanje nastaviti po jedinstvenom modelu obrazovanja. Za to je zaslužan kontinuirani rad na popularizaciji obrtničkih zanimanja od strane institucija, škola, lokalnih vlasti te samih obrtnika i komorskog sustava koji provodi brojne promotivne aktivnosti – ističe Kratohvil. Zagrebački obrtnički sajam posjetilo je više od 5500 učenika završnih razreda osnovnih škola s područja Zagreba i Zagrebačke županije i na licu mjesta upoznalo se s programima 22 strukovne škole i 67 obrtničkih zanimanja.
Tu su i Festival strukovnih zanimanja u Istri, #StrukoVizija... Veliku ulogu u samoj popularizaciji obrtničkih zanimanja igraju i javni pozivi Ministarstva gospodarstva koje je već dugi niz godina vrijedan partner u osiguravanju financijskih potpora za naukovanje što u stipendiranju učenika u prethodnim godinama (više od 15.000 stipendija), te u potporama obrtnicima u smislu sufinanciranja nagrada naučnicima, objašnjava naš sugovornik.
U proteklih pet godina u JMO programe upisano je oko 20.000 učenika. U školskoj godini 2023./2024. u JMO programe upisano je 4524 učenika, najviše u području osobnih usluga - frizere (704), kozmetičare (143), pedikere (96), potom za elektroinstalatere (290), instalatere grijanja i klimatizacije (324), vodoinstalatere (183); autostruku - automehaničare (390), automehatroničare (395) te stolare (295) i kuhare (226). Najmanje učenika upisano je u tesare (2), tapetare (6), puškare (6), limare (6) i zlatare (6). Glazbalar, krznar i urar neka su od zanimanja u koje u protekloj školskoj godini nije upisan niti jedan učenik. Riječ je o tradicijskim i umjetničkim obrtima koji teško opstaju na tržištu uz razvijenu, pretežno uvoznu industrijsku proizvodnju, tvrdi Kratohvil.
– U kontekstu spomenutih rasprava i u cilju realizacije kvalitetnog strukovnog obrazovanja važno je dati odgovor na ključno pitanje - želimo li da učenici koji se obrazuju u strukovnim programima budu kvalitetno pripremljeni za tržište rada, posebno kad su u pitanju mali obrti i poduzeća, ili nam je bitna populacija koja će posjedovati opća teorijska znanja, a zatim ćemo dodatno ulagati novac i vrijeme u njihovu integraciju i osposobljavanje za tržište rada? Za HOK dvojbe nema. Kontinuirano snažno zastupamo stav da za mladog obrtnika ne postoji bolji način na nauči svoje zanimanje nego na praksi, u obrtničkoj radionici pod budnim okom onog tko ima znanje, iskustvo i vještine. Majstori su iznimno traženi, plaćeni i cijenjeni, a za vješte i vrijedne uspjeh ne može izostati – poručio je Kratohvil.
>> FOTOGALERIJA Ovo su površinom najveće Hrvatske županije: Znate li u kojoj od njih živi najmanje ljudi?