Snage Azerbajdžana i etničkih Armenaca iz Nagorno Karabaha u petak su se ponovo sukobile, no najave o pregovorima u Moskvi ulijevaju nadu da bi se mogli okončati najkrvaviji sukobi na južnom Kavkazu u posljednjih 25 godina.
Ministri vanjskih poslova Armenije i Azerbajdžana očekuju se kasnije danas na pregovorima u Moskvi, dan nakon što su SAD, Francuska i Rusija na sastanku u Ženevi zajednički pokrenuli mirovnu inicijativu.
"Moglo bi uskoro doći do primirja iako je situacija i dalje krhka", priopćio je ured francuskog predsjednika Emmanuela Macrona nakon što je razgovarao s čelnicima dviju zemalja. Armenska vlada je kazala da će u središtu današnjih pregovora biti isključivo prekid neprijateljstava i humanitarna pitanja, poput razmjene tijela poginulih i ratnih zarobljenika.
Ukoliko se šefovi diplomacija zaraćenih strana sastanu, biti će to prvi direktan kontakt između Armenije i Azerbajdžana od izbijanja novih sukoba 27. rujna.
Od tada je u borbama u Nagorno Karabahu, planinskoj enklavi koja je službeno dio Azerbajdžana, ali kojom upravljaju etnički Armenci, poginulo više od 400 ljudi.
Azerbajdžan je objavio da je od 27. rujna u borbama poginuo 31 civil, a 164 ih je ranjeno. Informacije o žrtvama u vojnim redovima su prešućene. Nagorno Karabah je objavio da u svojim redovima ima 376 poginulih vojnika i 22 civila.
Azerbajdžanski ministar vanjskih poslova Cejhun Bajramov pristao je na razgovore u Ženevi sa supredsjedateljima OESS-ove Skupine iz Minska (Rusija, Francuska i Sjedinjene Države) i upoznavanje sa stajalištem Azerbajdžana o smirivanju sukoba.
Armenski šef diplomacije Zohrab Mnatsakanyan nije bio na susretu u Ženevi, ali se očekuje da će se s dužnosnicima triju država sastati u ponedjeljak u Moskvi.
Washington, Pariz i Moskva, u svojstvu supredsjedatelja OESS-ove Skupine iz Minska, već skoro tri desetljeća posreduju u rješavanju pitanja Nagorno Karabaha.
Prekid vatre uspostavljen nakon rata 1990-94, u kojem je poginulo 30.000 ljudi, opetovano se krši te sukobi uvijek iznova izbijaju.
Ako Rusiji bude odgovarao mir, bit će mir. Nisu to zapdnjaci, kad Putin rikne tišina, bit će tišina. Da ne trebaju prolaz Bosfor već bi Tursku Rusi otkačili.