Preko Srbije u Rusiju. Najkraći put za nastavak izvoza prehrambenih proizvoda koje je zabranio ruski predsjednik Vladimira Putin ostaje preko susjedne države koja s Rusijom ima trgovinski sporazum i nije pogođena sankcijama. Kako doznajemo, hrvatske kompanije razmišljaju o ''akciji Srbija'' – o tome da ondje otvore podružnice te tako zaobiđu trgovinske restrikcije te nastave poslovati s Rusijom.
Alternativna tržišta
Sreća u nesreći jest to što su neke hrvatske kompanije zbog izlaska iz Cefte i jeftinije proizvodnje već otvorile pogone u susjednoj državi. One koje su izabrale Bosnu i Hercegovinu za preseljenje proizvodnje stranu adresu neće moći iskoristiti tako povoljno jer BiH nema trgovinski sporazum s Rusijom. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), hrvatske su tvrtke lani u Rusiju izvezle poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 21 milijun dolara, dok je u prva tri mjeseca ove godine vrijednost izvoza bila oko 3,2 milijuna dolara te procjenjuju da će ruskim protumjerama biti ugrožen segment od oko 1,5 posto izvoza tih proizvoda, u vrijednosti između 20 i 25 milijuna dolara.
U Rusiju izvoze Ostrea, tvornica za preradu i konzerviranje riba, rakova i školjki; Sardina, koja se bavi ulovom, preradom i konzerviranjem ribe te uzgojem proizvoda marikulture, kao i veliki prehrambeni koncerni Podravka, PIK Vrbovec, Vindija i Belje. Jedan od problema zbog kojeg se hrvatski proizvođači prehrambenih proizvoda još dvoume o korištenju Srbije kao odskočne daske za rusko tržište – što je ideja koju je provodila i vlada Jadranke Kosor – povećani su troškovi zbog prepakiravanja proizvoda. Odluka je li isplativije čekati kraj sankcija ili uložiti novac, sada se mora donijeti brzo. Kako je rekao u razgovoru za Večernji list, najbogatiji Hrvat u Rusiji i vlasnik tvornica smrznute hrane Stefan Vlahović, u toj su državi našli alternativna tržišta za uvoz, a to su Turska, Urugvaj, Brazil, Tajland.
Neželjeni kapital
Neke države, izgleda, vještije balansiraju u ograničenom geopolitičkom i ekonomskom prostoru sankcija koje nameće EU. Slovenija je prije nekoliko godina uspješno izlobirala da se s liste Bjelorusa pod sankcijama skine ime ulagača u Sloveniju Jurija Čiža pa je tako jučer predsjednik uprave Perutnine Ptuj Roman Glaser odmah najavio da će izvoz ići iz Srbije.
Srbija – iako je u pregovorima za članicu EU te kao takva mora provoditi zajedničku vanjsku politiku – nije prihvatila sankcije Bruxellesa prema Rusiji, što im se sada honorira. Za usporedbu, Hrvatska je i prije članstva slijedila restriktivne mjere prema, na primjer Libiji, te odatle povlačila tvrtke. Sada Srbija postaje poželjan posrednik za članice EU, no i sama će profitirati od sankcija. Kako je rekao tamošnji agroekonomski analitičar Milan Prostran, izvoz u Rusiju mogao bi porasti sa sadašnjih 200-tinjak milijuna dolara na 300 milijuna.
Neželjeni kapital
Hrvatska već dugo – ne samo zbog politike EU već i zbog američkog utjecaja – ima relativno hladne poslovne odnose s Rusijom, koje je na početku mandata ove vlade pokušao poboljšati Radimir Čačić. Uz odbijanje sudjelovanja u projektu Južni tok, što su neke druge europske države, poput Mađarske ili Austrije, učinile, unatoč opomenama iz Washingtona i Bruxellesa, preko negativnog stava prema ruskim ulagačima na koji su se oni opetovano žalili, do nepripremljenosti na vizni režim i gubitak turista.
a rusi su kao blesavi pa to neće skužiti za razliku od novinara-ekonomskih genija???