Nekadašnji ministar rada Davorko Vidović tvrdi da Hrvatsku svaki tjedan napušta oko tisuću radnika i ako je to točno, godišnje bi to bilo 52 tisuće onih koji odlaze trbuhom za kruhom. Kako se bliži datum do kojega Vlada mora odrediti godišnju kvotu za strane radnike, poslodavci su pojačali pritisak da se uveze čak 19 tisuća stranaca.
Zavarivača nema
Bio bi to rekord, najveći poslije 2009. godine, kad je Sanaderova Vlada dala zeleno svjetlo za 11.000 stranaca! Sadašnji ministar rada Tomislav Ćorić ovih se dana dva puta sastajao s članovima radne skupine za izradu godišnjih kvota, a rasprava je pokazala da bi poslodavci sve svoje nevolje s manjkom radne snage premostili zapošljavanjem stranaca, no sindikalisti odgovaraju da je manjak radne snage prenapuhan.
– Nama je jasno da treba dati odobrenje za kuhara specijalista za meksičku ili kinesku kuhinju, pilota ili specijalnog mehaničara, no kod nas postoji radna snaga za najveći broj zahtjeva koje su istaknuli poslodavci – komentira sindikalistica Ana Pezelj. Za ovu je godinu Vlada potpisala 2300 novih radnih dozvola, većinom za brodogradnju, i dopustila produljenje 800 dotadašnjih, a do ovog tjedna izdane su i iskorištene 1734 dozvole iz nove kvote te je produljeno 268 starih. Većina metalaca koji se zapošljavaju u škverovima dolazi iz Ukrajine, koja je nakon bivših jugoslavenskih republika postala glavni rezervoar za zapošljavanje u Hrvatskoj. Metalcima to nije po volji pa sindikat metalaca savjetuje Vladi da radije poveća plaće domaćih radnika.
U DIV grupaciji koja drži Brodosplit kažu da trenutačno imaju otvoreno oko 150 radnih mjesta, a traže bravare, zavarivače, brusače..., a uskoro će im trebati još 100 radnika izolatera i stolara. Prije uvezenih radnika, a kod njih su to iz susjedne BiH, traže domaće preko Zavoda za zapošljavanje što i nema prevelikog uspjeha jer su neka zanimanja, poput zavarivača, deficitarna. Nedavno su dobili 30-ak nezaposlenih koji su bili spremni naučiti zavarivati, no ta obuka predugo traje. Zbog toga je i ministar Ćorić u tom smjeru najavio neke promjene kako bi se prekvalifikacije provodile brže.
Nadležni ministri zasad nisu spremni povećati kvotu, nego traže da se drukčije pristupi tom problemu. Ako je zbog investicija potrebno uvesti radnu snagu, kaže ministar graditeljstva Lovro Kuščević, neka se to napravi, ali mora se hitno naći dugoročno rješenje o kojem će se brinuti država, ali i poslodavci bi morali razmisliti o povećanju plaća. U turizmu pak kažu kako stranci iznimno cijene što ih u Hrvatskoj poslužuje domaća radna snaga jer je i to specifičnost našeg turizma.
Dualno obrazovanje
Jedno od sustavnijih rješenja je uvođenje dualnog obrazovanja pa se razmišlja o pokretanju pilot-projekta, a već sljedeći tjedan o tome će raspravljati resorni ministri na skupu u HGK. Jedna od ideja je da se tvrtkama koje dobiju odobrenje za uvoz radnika ujedno uvede obveza dualnog obrazovanja, za što već postoji interes nekih stranih tvrtki. To zapravo znači da bi učenici samo petinu vremena provodili u teorijskoj nastavi, a ostalih 80 posto imali bi praktičnu poduku. Dualno bi se obrazovanje na početku primijenilo za zidare, turističke djelatnike i one u trgovini. Da problemu treba pristupiti analitički i naći dugoročno rješenje, složio se na ovotjednom okruglom stolu i Kristian Šustar iz uprave hotelske tvrtke HUP jer će se vrlo brzo nakon graditeljstva i turizma isti problem pojaviti i u poljoprivredi zbog masovnog odlaska ljudi iz Slavonije. Toj hotelskoj tvrtki trenutačno nedostaje 200 ljudi.
Kako to da su strani poslodavci zadovoljni našom radnom snagom i mogu naći radnike a naši nemogu, jeli to znači da mi trebamo uvozit poslodavce a ne poslodavci radnike