Stanovnici mjesta Podruta u blizini Novog Marofa već godinama upozoravaju na probleme s dabrovima. Kad god su se požalili na njih, nadležni su im govorili da se nauče na suživot s obzirom na to da je riječ o zaštićenoj vrsti, no mještani poručuju kako je suživot nemoguć, a štete ogromne.
Mariza Kuzel više ne računa na svoje polje kukuruza jer su joj, kako kaže, dabrovi sve uništili.
- Dok je kukuruz izrastao i imao klip onda su dolazili postepeno i cvikali su kukuruz pri podu i sa stabljikom otpeljali u potok - ispričala je Kuzel za RTL i dodaje: - Nose granje, i breskvice su mi odlomili i onda naprave brane u potoku i postoji mogućnost da dođe do poplave.
Jedan od problema je i u tome da su u nekim dijelovama sela postalo jezero.
- Tamo je hidrant. Da recimo dođe do požara, najprije bi trebalo ispumpati cijelo polje da bi mogli do hidranta - upozorava Zdenka Česi iz Podruta.
Problem i za druge
Problem s dabrovima nemaju samo mještani već i Hrvatske željeznice, Hrvatske vode te Hrvatske ceste. U slučaju HŽ na nekim mjestima malo nedostaje da se voda prelije preko pruge.
- Dovezli su šljunak, da se podigne put, da mi možemo proći, ali su dabrovi podigli branu i ponovno je problem, jer se voda podignula i mi ne možemo imati prolaz po putu - kaže Mirjana Kuzelj iz Jelenšćaka.
Iz Hrvatskih voda pak poručuju - ruke su nam vezane!
- Mi u našim aktivnostima moramo njegovo stanište ostaviti nedirnuto - okvirno oko 100 do 50 metara prije i poslije nastambe - rekao je direktor Vodogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu Danijel Bunić.
Kako dabrovi prave brane u blizini, često dolazi do izlijevanja vode, što je itekakav problem za Hrvatske ceste.
- Rješavamo prokopima koliko je to moguće, tamo gdje je voda da je pustimo. Međutim, oni ponovno to vraćaju na isto. Nismo im rušili brane jer to ne smijemo, jer su strogo zaštićena vrsta, ali je veoma teško. Neke površine nismo održavali dvije godine", kazao je voditelj tehničke jedinice Varaždin Hrvatskih autocesta Dejan Crnčec.
Zaštićena vrsta
Procjena je da u Hrvatskoj se nalazi između dvije i dvije i pol tisuće familija s ukupno oko 10-ak tisuća jedinki, navodi profesor na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Marijan Grubešić za RTL . Ukoliko se dabar ubije, kazna može biti od 7000 do 200 tisuća kuna.
Na poruke nadređenih da se nauče na suživot, Zdenka Česi iz Podruta poručuje: - Ja ću sama uloviti jednoga pa vam ga dati pa živite vi s njim, pa se naučite živjeti s njim.
VIDEO: Pogledajte kako izgleda Večernjakova izložba 'Hrvatska svijetu'
Trebali bi organizirati humanitarnu akciju da se sakupi novac za kazne pa lijepo pobiti tu gamad.