Prijavila kolegu, a šef na to: Pa žena mu je bujnija

Sreća zbog dobivanja posla nakon dugotrajnog staža na birou rasplinula se Osječanki (39) ubrzo nakon što je postala nimalo ugodnim predmetom želje jednog kolege u poduzeću. Počelo je kao "slučajno" diranje kose, potom “šaljivo” hvatanje za ruku, nogu, struk, a onda se jednog dana dodatno odvažio i uhvatio je za dojku!

Osoba za pritužbe

– Molila sam ga da me ostavi na miru, vikala na njega tako da svi u firmi čuju, no nitko se nije obazirao. Kad me uhvatio za dojku, jednostavno sam “pukla”, otišla k šefu i prijavila zlostavljanje. Nadala sam se barem nekakvoj reakciji, prestanku agonije, ali umjesto podrške uslijedio je novi šok. Šef se zapitao zašto bi taj dirao mene kad ima "bujniju" ženu?! – još u šoku kazala nam je Osječanka.

Iako zbog neugodne situacije i bolova u želucu razmišlja dati otkaz, ne može se pomiriti s ulogom žrtve pa i ismijavanjem.

– Samo želim mirno živjeti i raditi svoj posao ako je to moguće – zaključuje.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić samo je lani primila 34 pojedinačne pritužbe vezane uz seksualno uznemiravanja, što predstavlja 42,5 posto svih primljenih pritužbi glede spolne diskriminacije.

– Zaštita dostojanstva radnika na radu uređena je člankom 130. Zakona o radu, po kojem je poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe. Gospođa se može obratiti toj osobi, ako je imenovana, a ako nije, onda poslodavcu pisanom pritužbom. Ako ne dobije odgovor i ako se ne poduzmu sve mjere radi sprečavanja daljnjeg spolnog uznemiravanja, ili ako su mjere očito neprimjerene, radnica ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je u roku od 8 dana od prekida rada zatražila zaštitu pred nadležnim sudom i u istom roku o tome obavijestila poslodavca. Za vrijeme prekida rada ima pravo na naknadu plaće u iznosu koji bi ostvarila da je radila – objašnjava pravobraniteljica.

Važno imati svjedoka

Kada se, dodaje, pritužuje na ponašanje radnika koji je spolno uznemirava, potrebno je to učiniti u pisanom obliku, urudžbirati i sačuvati kao dokaz za potrebe eventualnih drugih postupaka, a prije svega sudskog. Poslodavac je dužan provesti postupak, sačiniti zapisnike i donijeti odluku o tome je li bilo uznemiravanja. Ako se utvrdi da je bilo, poslodavac je dužan poduzeti sve adekvatne radnje kako bi uznemiravanje prestalo, od premještaja uznemiravatelja na drugo radno mjesto, do izvanrednog otkaza ugovora o radu. Ako se na kraju odluči pokrenuti sudski spor, iako teret dokazivanja leži na poslodavcu, radnica ipak mora u tužbi učiniti vjerojatnim postojanje spolnog uznemiravanja.

– Poznato je da je u Hrvatskoj pokrenuto više sudskih postupaka vezanih za zaštitu dostojanstva radnika upravo povodom uznemiravanja temeljem spola, da su dugotrajni, ali i da postoje prve presude u korist radnica – zaključuje V. Ljubičić.