Sve ovo nisam počeo s ciljem da izgradim tvrtku vrijednu milijarde dolara, pokušavao sam samo riješiti problem i pomoći u povezivanju ljudi na fakultetima i školama. Na Internetu se tada moglo pronaći mnogo toga, glazba, vijesti, informacije, no niste mogli pronaći ljude do kojih vam je stalo, niti se s njima povezati, a upravo je to najvažnija stvar te sam zaključio kako baš tu postoji velika rupa koju treba ispuniti“, ispričao je Mark Zuckerberg za Freakonomics Radio.
Inspiracija za Facebook bila mu je njegova web stranica "FaceMash", koja je uspoređivala slike studenata Harvarda, omogućavajući svojim korisnicima da ih ocijene po privlačnosti. Taj kontroverzni projekt tadašnjeg harvardskog studenta Zuckerberga gotovo je preko noći postao popularan te je, u samo 4 sata, imao 2 000 pregleda. No, na krilima uspjeha tog svog studentskog projekta Zuckerberg ipak nije dugo letio. Zbog hakiranja školskog, sigurnosnog sustava te kopiranja fotografija sa studentskih iskaznica, sporna je stranica ozbiljno prekršila pravila Harvarda te ju je Sveučilište u roku od samo nekoliko dana zatvorilo. Zuckerberg je, nekim čudom, ipak uspio izbjeći izbacivanje te se, nakon tog svojevrsnog pada, 'dočekao na noge'. Iz lošeg je iskustva izvukao ono najbolje – ideju za novu web-stranicu koja će studentima Harvarda omogućiti da, za povezivanje s drugim studentima tog sveučilišta, koriste svoje ".edu" adrese e-pošte i fotografije.
Upravo je realizacijom te nove ideje o stranici koja će povezivati ljude nastao Facebook - društvena mreža koju su 2004. godine, uz Mark Zuckerberga, pokrenuli studenti Harvarda, Eduardo Saverin, Dustin Moskovitz i Chris Hughes. Prvi Facebook profil pripadao je, pogađate, upravo Marku Zuckerbergu, a prvi sljedeći Facebook korisnik, s ID-om 5, bio je njegov prijatelj i suosnivač Facebooka, Chris Hughes, nakon čega su korisnički niz nastavili i drugi Zuckerbergovi prijatelji, kolege iz razreda i cimeri.
'Lajkamo' od 2009.
Čim je pokrenuta, nova je stranica 'thefacebook.com', postala pravi hit te se već u prva 24 sata na nju prijavilo oko 1200 studenata, a u prvih mjesec dana polovica svih studenata Harvarda već je imala na toj stranici svoj profil. Facebook je rastao brzo i širio se nezaustavljivo te je u ožujku 'osvojio' još tri sveučilišna kampusa u SAD-u - Yale, Columbiju i Stanford. U rujnu 2004. 'izgrađen' je Facebookov "zid", na kojem generacije ispisuju svoje misli i stavove te komentiraju i primaju komentara. Popularnost je rasla te je već u prosincu te prve godine postojanja društvena mreža prikupila svojih prvih milijun korisnika. Vrtoglavi se uspon nastavio te je do svibnja 2005. godine, Facebook 'osvojio' više od 800 sveučilišnih kampusa.
U kolovozu 2005., thefacebook.com izbacuje 'the' te postaje Facebook.com. Od rujna te godine mogli su ga koristiti i američki srednjoškolci, a ubrzo nakon toga ta se društvena mreža počela širiti svijetom. Od listopada 2005. dio Facebook sadržaja postaju i fotografije, a od lipnja 2007. i video uraci. Planetarno popularni
Facebookov 'Like' zaživio je u veljači 2009., a godinu kasnije startale su i Facebook grupe. Prvi video poziv putem platforme uspostavljen je 2011. godine.
Prva milijarda korisnika
Kada bi se nagli rast Facebooka trebao opisati samo jednom riječju, bila bi to riječ 'eksplozija'. Obična web stranica, nastala na prijenosnom računalu, u studentskoj sobi jednog 20-godišnjaka, u rekordnom je vremenu postala internetski div i gigant među društvenim mrežama te se, u listopadu 2012., broj korisnika popeo na milijardu, čime je Facebook postao prva društvena mreža koja je premašila milijardu registriranih računa. U 2021. ta društvena mreža ima čak 7 milijardi aktivnih korisnika mjesečno. Ne čudi stoga što je Facebook svog tvorca, Mark Zuckerberga, učinio jednim od najbogatijih ljudi na svijetu.
Problemi u 'internetskom raju'
No, iako je uspon Zuckerbergova studentskog projekta bio doista briljantan, nije baš sve bilo ružičasto, kako se možda, na prvi pogled čini. Naime, ubrzo nakon što je pokrenut, Facebook se našao u pravnim problemima – studenti s Harvarda, blizanci Cameron i Tyler Winklevoss s Divyom Narendrom optužili su Zuckerberga da je prekršio dogovor i obmanuo ih tvrdeći da pomaže u stvaranju stranice HarvardConnection.com, a ustvari je, kako je trojac tvrdio, 'rudario' po njihovim idejama, koje je potom, uz svoj kod, iskoristio upravo za stvaranje Facebooka. Rješenje je 2008. godine bila nagodba teška milijune dolara, u gotovini i u dionicama Facebooka.
No, nije to bila jedina tužba protiv novorođene, društvene mreže. Okoristiti se pokušao i bivši prodavač drvenih peleta iz New Yorka, Paul Ceglia. On je pak tvrdio da je u Zuckerbergov projekt "The Face Book" uložio 1000 dolara te da mu, na temelju tog ulaganja, prema ugovoru iz 2003., pripada velik udio u dionicama Facebooka. Ipak, otkriveno je da su dokazi koje je Ceglia predočio lažirani te je sud taj slučaj odbacio.
VIDEO: Mark Zuckerberg se ispričao roditeljima
Lažne vijesti, propaganda i govor mržnje
Jedan od najvećih krimena koji se popularnom Facebooku stavljaju na teret jest navodno širenje lažnih vijesti i opasne propagande. U fokusu medija ta se društvena mreža našla 2016. godine, tijekom predsjedničkih izbora u SAD-u. Facebook je tada bio suočen s ozbiljnim optužbama prema kojima je omogućio da se s lažnih, ruskih Facebook računa, putem plaćenih oglasa, širi propaganda čiji je cilj bio utjecati na rezultate izbora. S tom su teorijom neki išli tako daleko da su tvrdili kako su upravo spomenuti, plaćeni oglasi vrlo snažno utjecali na konačan ishod izbora. Zuckerberg je tada izjavio da je riječ o kompleksnim problemima. Tvrdeći da ljudima treba dati pravo glasa, priznao je da omogućiti korisnicima da dijele sve što žele ponekad znači i pogriješiti. No, istaknuo je da treba biti vrlo oprezan kako se ljude ne bi obeshrabrilo u dijeljenju mišljenja te treba paziti da se, greškom, ne ograniči i točan sadržaj.
U novije vrijeme Facebook i Zuckerberg našli su se i na meti optužbi da nisu učinili ništa kako bi zaustavili opasan govor mržnje, a neki su čak smatrali da se širenje takvog govora i poticalo kroz politiku tvrtke. Za kaznu, zbog širenja "govora mržnje", u lipnju 2020. tvrtke su masovno počele povlačiti oglase s Facebooka, što je bio udar na dionice te kompanije. Podaci iz listopada 2022. pokazali su da tržišna vrijednost Mete pada - gubitak od oko 700 milijardi dolara, u odnosu na prethodnu godinu, rezultirao je i otpuštanjem 13 posto zaposlenih.
Skandal zbog curenja privatnih podataka
Zbog svog je poslovnog modela najpopularnija društvena mreža suočena i s ozbiljnim skandalima zbog prikupljanja osobnih podataka milijuna svojih korisnika, bez njihovog pristanka. Jedan od najvećih takvih skandala dogodio se 2018. godine, kada je kompanija 'Cambridge Analytica', kroz neovlašteno prikupljanje, dobila podatke o čak 87 milijuna korisnika Facebooka. Ta je tvrtka, navodno, nepropisno koristila osobne podatke korisnika te društvene mreže, na temelju kojih su se izrađivali njihovi psihološki profili, što se kasnije upotrebljavalo u političkom oglašavanju. Prema nekim tvrdnjama, upravo su ti podaci djelomično korišteni kako bi se utjecalo na izbore u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Nakon tog skandala Zuckerberg je pozvan da pred američkim Kongresom svjedoči u korist obrane Facebooka. Skandal je potaknuo američku Vladu da razmotri zakonodavne okvire koji bi ograničili djelovanje tvrtki poput Facebooka, kako bi ih se spriječilo da imaju otvorene račune s osobnim podacima svojih korisnika. No, unatoč ozbiljnim skandalima, malo je vjerojatnim da će ta društvena mreža, u bliskoj budućnosti, radikalno promijeniti način prikupljanja i prodaje korisničkih podataka, jer je upravo to temelj funkcioniranja njihovih oglasa, Marketplacea i Business Manager usluga, koji tvrtkama omogućava ciljano oglašavanje.
Iste te 2018. Facebook je uzdrmao još jedan skandal – dogodio se najveći hakerski napad u povijesti te društvene mreže, koji je pogodilo više od 50 milijuna njenih korisnika, jer su hakeri imali pristup osjetljivim podacima i informacijama o računima te aplikacijama na koje su se ti korisnici prijavili putem Facebooka.
'Metaverzum' je idući korak
U listopadu 2021. Facebook je najavio preimenovanje u "Meta". Matična tvrtka platforme Facebook Inc. postala je Meta Platforms, čime su ta društvena mreža i Facebook Messenger postali dio Metine obitelji aplikacija, u kojoj su i WhatsApp i Instagram. Vizija tvrtke je izgraditi 'metaverzum', odnosno virtualni svijet za svoje korisnike. Prema riječima Zuckerberga upravo je 'metaverzum', odnosno spoj stvarnog i virtualnog svijeta, sljedeći, veliki korak u evoluciji interneta. No, rebranding tvrtke mnogi smatra i pokušajem da se ona distancira od svih negativnih predznaka, kontroverzi i 'grijeha' iz prošlosti, povezanih s širenjem lažnih vijesti i udarima na privatnost svojih korisnika.
Još uvijek je jači od TikToka
Unatoč tome što je TikTok, iz dana u dan, sve popularniji, Facebook je i dalje na tronu kao najpopularnija društvena mreža na svijetu. Na rang listi globalnih društvenih mreža, po broju korisnika u 2023. godini, Facebook je zadržao poziciju neprikosnovenog tržišnog lidera - u drugom tromjesečju 2023. imao je više od tri milijarde aktivnih korisnika mjesečno.
Svakog se kvartala, u prosjeku, ukloni više od jedne milijarde lažnih Facebook računa. Zanimljiv je i podatak iz srpnja 2021. prema kojem čak 98,5 posto korisnika svom Facebook računu pristupa s mobilnih uređaja, a gotovo 81,8 posto platformu koristi isključivo putem mobilnog telefona.
Na Facebooku korisnici mjesečno provode gotovo 20 sati, a očito ga više vole muškarci jer, prema podacima iz korisničke baze Facebooka za 2024., upravo oni čine više od 56 posto korisnika te društvene mreže.
Facebook svakodnevno koristi oko 19 posto tinejdžera, a prema podacima Pew Researcha, aktivan Facebook račun ima samo 33 posto tinejdžera, što je značajan pad, jer je u periodu 2014.-2015. aktivan račun imalo njih 71 posto. I dok popularnost 'Fejsa' među tinejdžerima pada i dalje su mu vjerni oni u dobi između 25 i 44 godine - gotovo polovicu Facebookove publike danas čine upravo Milenijalci, kojima pripada i osnivač Facebooka, Mark Zuckerberg. Više od 21,5 posto korisnika Facebooka ima između 18 i 24 godine, a samo 5,6 posto ih je starije od 65 godina.
Prema podacima iz siječnja 2023., najveći broj korisnika Facebooka, njih čak 314 milijuna, je iz Indije u kojoj živi čak 10,6 posto svih korisnika te društvene mreže. Više od 100 milijuna korisnika imaju i SAD, Indonezija i Brazil. S tako brojnom publikom Facebook je postao i omiljena platforma za oglašavanje, koje mu donosi veliku većinu prihoda. Više od milijardu ljudi s tvrtkama se, svaki tjedan, povezuje upravo na Facebooku, stoga ne čudi da više od 200 milijuna robnih marki svaki mjesec koristi tu platformu za kreiranje virtualnih izloga i povezivanje s kupcima. Fan stranicu na Facebook imaju i gotovo sve poznate osobe, a na toj je platformi danas prisutno i preko 90 posto brendova, ipak, samo 62 posto tvrtki smatra da im je ulaganje u Facebook donijelo povrat uloženog novca.
Godišnji, globalni prihod Facebooka u 2023. godini iznosio je oko 152 milijarde USD, a procjenjuje se da bi prihod u 2024. mogao premašiti 170 milijardi dolara, što bi značilo oporavak nakon nekoliko godina pada, zbog pandemije. Statističari predviđaju da će i doseg Facebooka nastaviti rasti sljedećih nekoliko godina te bi do 2027. mogao dosegnuti gotovo 76 posto svjetske populacije.