Prije 47 godina u Hrvatskoj smo imali samo jednog „lovca“ na prebrze vozače. Danas, uz 115 fiksnih uređaja za nadzor brzine, na „brze i žestoke“ vreba i oko 250 ručnih laserskih uređaja, 40 tzv. "presretača" i oko 90 stacionarnih radarskih uređaja. U tri protekle godine „ulovili“ su čak 828 tisuća i 124 prebrza vozača, a kazna je slijedila i za 103 prespora.
Prvi uređaj za mjerenje brzine automobila u Hrvatsku je stigao 1976. godine. Zvali su ga „sat-lovac“, bio je uvezen iz SR Njemačke, a prvo je „radno mjesto“ dobio u Rijeci. Bila je to potpuna novina u kontroliranju prometa i prava revolucija u borbi protiv prebrze vožnje. Riječka se policija tada pohvalila da je riječ o najmodernijem uređaju, marke „Traffipax“, koji „pomoću posebnih fotoćelija registrira i snima preveliku brzinu u prometu“.
Uređaj je odmah startao te je počeo kontrolirati promet, automatski snimati registraciju automobila, brzinu kojom automobil vozi te vrijeme. Sve je to zabilježila automatski snimljena fotografija, koja je služila kao nepobitni dokaz. Već nakon samo nekoliko dana rada, tadašnje „čudo tehnike“, „sat-lovac“ ulovio je stotinjak riječkih vozača, na čije je kućne adrese potom stigla fotografija o prekršaju, a u paketu s njom i uplatnica s iznosom kazne. Riječka prometna policija zadovoljno je trljala ruke te je odmah najavljen i dolazak još jednog takvog uređaja.
Dobri stari „Traffipax“, odavno je u zasluženoj mirovini. U MUP-u smo provjerili tko ga je zamijenio? Doznali smo kakve uređaje prometna policija danas koristi, koliko ih trenutno ima u Hrvatskoj, idemo li u korak s EU i svijetom, ili ipak imamo starije, jeftinije modele „lovaca“? Saznali smo i koliko su „paklenih“ vozača na hrvatskim cestama „lovci ulovili“ te koja je najveća, uređajem zabilježena, brzina i gdje je „ulovljena“?
115 uređaja na 363 lokacije, ali to nije sve
„U Hrvatskoj trenutno, imamo 115 fiksnih uređaja za nadzor/mjerenje brzine kretanja vozila, koji se razmještaju u kućišta, na ukupno 363 lokacije i ravnomjerno su raspoređeni i postavljeni na cijelom području Hrvatske. Trenutno koristimo suvremene uređaje, koji po svojim tehničkim karakteristikama u potpunosti idu u korak s EU i svijetom“, kažu iz MUP-a.
Ističu kako, osim funkcije mjerenja brzine, većina mjernih uređaja ima i funkciju automatskog očitavanja tablice vozila u prekršaju (ANPR). Fiksni radari imaju višeciljni fotoradarski sustav (FRS), koji omogućuje mjerenje brzine više vozila, istovremeno. Takvi fiksni radarski uređaji imaju mogućnost premještanja s jedne lokacije na drugu (u drugo kućište).
No, uz 115 fiksnih uređaja za nadzor brzine, na prebrze vozače vreba i oko 250 ručnih laserskih uređaja, s i bez video zapisa, te 40 vozila, tzv. "presretača" i oko 90 stacionarnih radarskih uređaja.
„Po gasu“ na A1
U prošloj, 2022. godini, uređaji su evidentirali 196.737 prekršaja prekoračenja brzine kretanja vozila u naselju te 54.357 prekršaja prekoračenja brzine kretanja vozila izvan naselja.
Među prekršiteljima bili su i neslavni rekorderi - vozač Ferrarija, koji je na autocesti A1, u policijskoj upravi zadarskoj, „potegao“ 256 km/h, te vozač Porschea, koji je, na istoj toj autocesti, jurio tek nešto manje, 255 km/h.
Upravo je autocesta A1 omiljena dionica brzih i žestokih – prva četiri vozača, po najvećim izmjerenim brzinama, uhvaćena su upravo na toj autocesti. Osim Vozača Ferrarija i Porschea koji su jurili kroz PU zadarsku, vozač Audija te vozač BMW-a, projurili su, brzinom većom od 250 km/h, dijelom autoceste A1, kroz PU ličko-senjsku.
Stanje sigurnosti se ipak bitno popravlja
Do 22. ožujka 2023. godine, uređaji su evidentirali 39.123 prekršaja prekoračenja brzine kretanja vozila u naselju te 13.057 takvih prekršaja izvan naselja.
„Analizom stanja sigurnosti cestovnog prometa na dionicama javnih cesta na kojima su postavljeni fiksni uređaji i kućišta, nedvojbeno je utvrđeno da se bitno popravilo stanje sigurnosti, na način da je postavljanje navedenih radarskih uređaja utjecalo na ujednačavanje srednjih brzina kretanja vozila, što automatski rezultira i harmonizacijom prometnog toka, u okvirima dopuštenih brzina, a to pridonosi smanjenju broja prometnih nesreća“, kažu nam iz MUP-a.
Potvrđuju to i podaci prema kojima je, 2020., evidentirano 296.499 prekršaja prekoračenja brzine kretanja vozila, 2021. godine 280.531, te 2022. godine 251.094 takva prekršaja.
Iako se često može čuti da na cestama divljaju mladi, „nabrijani“ vozači, rekorderi, s najviše prekršaja prekoračenja brzine, ipak su oni iskusniji, između 35 i 44 godine, slijede ih vozači od 45 do 54 godine, dok su na trećem mjestu oni od 55 do 64 godine.
Kazna i za 103 prespora vozača
Osim prebrzih, kažnjeni su i vozači koji voze presporo, pa se iza njih stvaraju velike kolone vozila. Kazna slijedi i kada je brzina kretanja, na cesti ili dijelu ceste, manja od polovice najveće dozvoljene brzine, a vozač nije uključio sve pokazivače smjera. U posljednje tri godine u MUP-u su evidentirali 103 takva prekršaja.
Od „Multanove 6F“ do uređaja najnovije generacije
Devedesetih godina prošlog stoljeća MUP je nabavljao analogne uređaje, koji su se ugrađivali u osobne automobile (tzv. “presretači” – Travimo), zatim stacionarne radarske uređaje marke „Multanova 6F“ i ručne laserske uređaje marke „LTI 20.20“ i „Traffipatrol/Starlaser“.
Početkom ovog stoljeća krenula je nabava digitalnih uređaja, koji se ugrađuju u osobne automobile (tzv. “presretači” – Traffivision), stacionarnih radara marke „Gatso“, s digitalnim zapisom i ručnih laserskih uređaja s video zapisom, marke „Famalaser III“ i „Famashot III“.
Godine 2009. nabavljeni su prvi fiksni radarski uređaji, marke „Gatso RS-GS11“, koji su montirani na stupove, uz javne ceste, a sedam godina kasnije, 2016., nabavljeni su digitalni uređaji nove generacije, koji se ugrađuju u osobne automobile (tzv. “presretači” – Puma).
Prije četiri godine, 2019., MUP je nabavio fiksne radarske uređaje najnovije generacije marke „Gatso T-RT4“ i „Cordon M2“, stacionarne radarski uređaje, marke „Polcam“ i ručne laserske uređaje s video zapisom, marke „Lasercam 4“. Svi uređaji, u realnom vremenu, šalju snimljene zapise na centralni server Ministarstva unutarnjih poslova.
VIDEO Stati ili proći: Što napraviti kada se na semaforu upali žuto svjetlo?