Vijest da na lijevoj obali rijeke Save, 3 kilometra nizvodno od Krškog, počinje gradnja prve A centrale u bivšoj državi, bila je vrijedna naslovnice Večernjeg lista, koji je objavljen 27. studenog 1974., a sačuvan u našoj arhivi. Kamen temeljac položen je četiri dana kasnije, 1. prosinca 1974., a zahvaljujući toj prvoj nuklearnoj elektrani zapadnog tipa, izgrađenoj u nekoj socijalističkoj zemlji, bivša je Jugoslavija postala 27. zemlja na svijetu koja ima ili gradi nuklearno postrojenje za proizvodnju električne energije.
Nuklearni se prvijenac u prvom redu gradio za podmirenje energetskih potreba u Hrvatskoj i Sloveniji, kako je istaknuo tadašnji zamjenik direktora NE u Krškom, Ivo Medvedec. Cilj je bio premostiti raskorak između klasičnih izvora energije i sve većih potreba za energijom. Naime, 40-ih godina prošlog stoljeća potrošnja električne energije u bivšoj državi, bila je oko 73 kilovat-sata, a te se 1974. godine popela na gotovo 2000 kilovat-sati, po stanovniku.
Zbog stalnog povećanja potrošnje, trebalo je konstantno povećavati i proizvodnju. Proizvodnja od oko pet milijardi kilovat-sati struje, koliko se 1956. godine proizvodilo u čitavoj bivšoj Jugoslaviji, dva desetljeća kasnije, bila je tek kap u moru rastućih potreba za energijom. Tijekom 12 godina, od 1962. do 1974. proizvodnja električne energije bila je više nego utrostručena, a predviđalo se da će se, već 1975. godine, proizvesti i potrošiti oko 40 milijardi kilovat-sati električne energije. Od nuklearne elektrane, čija je snaga tada bila 632 MW, očekivalo se da, od 1979. godine, radeći punim pogonom, proizvede oko 4,5 milijarde kilovatsati električne energije. Isticalo se tada kako će se nuklearni prvijenac jugoslavenske elektroprivrede oslanjati i na domaće izvore nuklearnog goriva, iz rudnika na Žirovskom vrhu, u Sloveniji. U planu je također bilo i da će se, uz centralu koja se gradi u Krškom, uz cijenu veću od pola milijarde dolara, graditi i nuklearna centrala u Hrvatskoj, sa snagom od gotovo tisuću megavata, a ta su nuklearna postrojenja trebala pospješiti povezivanje domaćeg energetskog sustava s energetskim sustavima u drugim dijelovima Europe.
VEZANI ČLANCI
Nakon što je, 1. prosinca 1974., položen kamen temeljac, NE Krško je 1. siječnja 1983. godine započela s komercijalnim pogonom. Modernizirana je 2000. godine te se njena snaga, s nekadašnjih 632 MW, povećala na 696 MW, a prosjek proizvodnje povećan je s 4,5 teravatsata na 5,6 teravatsata. Nuklearna elektrana Krško, čije su suvlasnice Hrvatska i Slovenija, danas pokriva oko 16 posto godišnjih potreba Hrvatske i 20 posto godišnjih potreba Slovenije za električnom energijom.
Ma nije moguće! Ja sam mislio da naša povijest počinje tek u devedesetim godinama.