Na današnji dan, 22. studenog 1963., u Teksasu je ubijen John Fitzgerald Kennedy, američki predsjednik, koji je tu dužnost obnašao od 1961., nakon što je na predsjedničkim izborima, 1960., pobijedio dotadašnjeg potpredsjednika SAD-a, republikanca Richarda Nixona. Na ruti Kennedyjevog posljednjeg, dvodnevnog putovanja, predviđenog uoči planirane, ponovne kandidature, 1964., bilo je ukupno pet gradova. U prva dva, San Antoniju i Houstonu, Kennedy je dočekan srdačno. Dobrodošlicu su mu poželjeli i u Fort Worthu. Jutro nakon te prve noći, provedene u Teksasu, koji je smatran uporištem ekstremne, američke desnice, predsjednik je održao nekoliko govora, a njegova iduća destinacija bila je zračna luka, Love Field, u Dallasu.
Nakon što su se predsjednik i prva dama pozdravili s ljudima, koji su ih tamo dočekali, sjeli su na stražnje sjedalo kabrioleta koji ih je vozio prema mjestu gdje je Kennedy trebao održati još jedan u nizu svojih planiranih govora. Uz 16 kilometara dugu dionicu puta, do Trade Marta, 200.000 okupljenih ljudi razdragano je pozdravljalo predsjednički par. Automobil je prošao kroz predio Dealey Plaza te se polako približavao samom centru Dallasa, no u trenutku kada su se, predsjednik i supruga, provezli pokraj zgrade tamošnje gradske knjižnice, odjeknuli su pucnji. Bilo je točno 12.30 sati kada je prvi metak pogodio Kennedyja, prostrijelivši mu vrat. Odmah je uslijedio i drugi hitac – taj kobni metak pogodio je Kennedyja u potiljak.
Iako je vozilo, s teško ranjenim predsjednikom, vrlo brzo stiglo do Memorijalne bolnice Parkland, Kennedyju liječnici više nisu mogli pomoći – točno u 13 sati, 35. predsjednik SAD-a službeno je proglašen mrtvim. Imao je samo 46 godina. Za nešto više od sat i pol, došlo je do ekspresne tranzicije izvršne vlasti. Prije no što je avion s Kennedyjevim mrtvim tijelom poletio iz zračne luke, u predsjedničkom zrakoplovu, Air Force One, točno u 14.38 sati, pred udovicom, Jacqueline Kennedy, potpredsjednik Lyndon B. Johnson, položio je prisegu. Milijunaš, čiji su ranč zvali 'Teksaška Bijela kuća', postao je tako 36. predsjednik SAD-a.
Lov na ubojicu
Odmah nakon atentata na Kennedyja krenula je potraga za atentatorom. Prvi trag bile su čahure, pronađene na šestom katu knjižnice, u blizini prozora, s kog je pucao pogled na trg. U istoj je prostoriji pronađeno i oružje – puška, za koju je utvrđeno da je vlasništvo Lee Harvey Oswalda, čovjeka koji je, nekoliko tjedana, radio u toj zgradi. Prema izjavama svjedoka, upravo je Oswald, pola sata prije no što je pucano na Kennedyja, viđen na šestom katu knjižnice, a neposredno nakon atentata u hodniku su ga susreli policajac i nadzornik.
Opis osumnjičenog odmah je dostavljen svim policijskim postajama, a nedugo nakon toga, policajac J. D. Tippit, prepoznao je Oswalda, no on ga je, stjeran u kut, pred svjedocima ubio iz pištolja. Nedugo nakon toga, u 13.50 sati, policija je, u kinu, uhitila Oswalda te je smješten u pritvor. Niti 12 sati nakon atentata, Oswald je službeno optužen za ubojstvo predsjednika Kennedyja i policajca J.D. Tippita.
POVEZANI ČLANCI:
On je protestirao i tvrdio kako je 'žrtvovan zbog svojih uvjerenja' te je tražio da ga zastupa glavni odvjetnik Komunističke partije SAD-a, John Abt. Nakon dvije noći, provedene u pritvoru, u gradskoj vijećnici u Dallasu, Oswalda su, 24. studenog, ujutro, odlučili premjestiti u okružni zatvor. Sve su to tada budno pratili novinari, a preseljenje glavnog osumnjičenog za ubojstvo Kennedyja uživo je prenosila i televizija. Upravo zahvaljujući tome, televizijske su kamere zabilježile i trenutak kada je Jack Ruby, vlasnik nekoliko lokalnih noćnih klubova, ušao u garažu gradske vijećnice te je iz pištolja pucao u Oswalda. Osumnjičeni za ubojstvo predsjednika završio je svoj život u Memorijalnoj bolnici Parkland, istoj onoj bolnici u kojoj je, samo dva dana ranije, umro J.F.Kennedy. Jack Ruby proglašen je krivim za ubojstvo te je osuđen na smrt. Iako je teksaški sud tu odluku poništio, Ruby novo suđenje ipak nije dočekao, umro je prije no što je postupak počeo.
Nakon niza saslušanja, u sklopu istrage ubojstva američkog predsjednika, koja je trajala desetak mjeseci, zaključeno je da je Lee Harvey Oswald djelovao sam te da iza njega nije stajala nikakva organizacija. U izvještaju, ispisanom na 888 stranica, navodi se kako je Oswald, u Johna Fitzgeralda Kennedyja ispalio tri hica, od čega su ga dva pogodila, a jedan je bio smrtonosan. Utvrđeno je da je prvi, ispaljeni metak prostrijelio Kennedyja kroz vrat, drugi, a ujedno i kobni, pogodio ga je u potiljak, dok je treći, ispaljeni metak promašio metu.
John F. Kennedy bio je posljednji, no ne i jedini američki predsjednik koji je ubijen za vrijeme obnašanja te dužnosti. Ubojstvom su prekinuti mandati Abraham Lincoln, kojeg je 1865., ubio John Wilkes Booth, a na isti su način, život i karijeru, završila još dvojica američkih predsjednika - James A. Garfield (1881. i Charles J. Guiteau) i William McKinley (1901., Leon Czolgosz).
>> VIDEO Izraelci objavili video: 'Evo vam dokaza, Hamas tunelima ispod bolnica koristi ljude kao štit'
60-te su bile možda i najcrnje razdoblje SAD povijesti nakon Građanskog rata.