Prijelom kuka lani jedan od deset najčešćih uzroka smrti

Prijelom bedrene kosti uzrok je 831 smrti prošle godine u Hrvatskoj čime je postao jedan od deset najčešćih uzroka smrtnosti u nas! Od tog broja 584 smrti zbog slomljenog kuka lani bilo je među ženama. Kad je riječ o ženama, ova je dijagnoza deveti najčešći uzrok smrti dok je na posljednjem mjestu insuficijencija srca. Ove podatke otkriva izvještaj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo odakle nam odgovaraju da je prijelom bedrene kosti u navedenom broju smrtnih slučajeva u 2018. godini određen kao osnovni uzrok smrti.

Prevencija osteoporoze

– Budući da je riječ o stanju na koje se može utjecati preventivnim mjerama, prijelom kuka uvrstili smo u tablicu deset najčešćih uzroka smrti i time istaknuli njegov javnozdravstveni značaj. Padovi u osoba starije životne dobi vodeći su uzrok smrti i stacionarnog bolničkog liječenja u skupini ozljeda. Prijelom bedrene kosti vodeća je dijagnoza u morbiditetu i mortalitetu od ozljeda kod starijih osoba. Demografski trend starenja stanovništva u Hrvatskoj pridonijet će povećanju broja padova i njihovih posljedica, stoga je nužno sustavno i multidisciplinarno provođenje mjera prevencije – pojašnjava dr. Marijan Erceg, voditelj Odjela za koordinaciju i provođenje programa i projekata za prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti HZJZ-a.

Većina prijeloma pa tako i ovih smrtonosnih, upozorava struka, nastaje zbog slabih i krhkih kostiju, kostiju načetih osteoporozom. Upravo stoga i dr. Erceg ističe kako je liječenje i prevencija osteoporoze važna za sprečavanje ovakvih prijeloma. Neki od generalnih savjeta ovog liječnika za smanjenje razgradnje kostiju uključuju umjerenu tjelesnu aktivnost, prehranu bogatu bjelančevinama, mineralima i vitaminima, posebice D-vitaminom uz izbjegavanje pušenja i pretjerivanja u konzumaciji alkohola.

Starenje stanovništva nije samo hrvatska osobitost, ali domaća demografska slika nepovoljna je već godinama, stoga će ovakve dijagnoze i uzroci smrti, upozorava struka, sigurno biti još učestaliji. Osim mogućnosti prevencije, evidentno je promjena potrebna i u sustavu zbrinjavanja ovakvih ozljeda kako ne bi dovodile do smrti.

– U ovom slučaju ne može se govoriti o kvaliteti zdravstvene zaštite već o neadekvatnoj organizaciji sustava. Primjerice, u Švicarskoj se bolesnik nakon prijeloma kuka odmah operira bez obzira na komorbiditet (istodobna pojava ili prisustvo dviju i više bolesti, op.a.). Kod nas to nije slučaj, zbog defanzivne medicine prevladava strah od rizika operacije i njezina ishoda, a veći je rizik od zakašnjele reakcije, nego od rane operacije kuka – objašnjava prof. dr. sc. Robert Kolundžić, predsjednik Hrvatskog ortopedskog društva.

Tromboza, pneumonija...

Kako pojašnjava ovaj liječnik, prijelom kuka iznimno je težak, posebice za stariji organizam jer je riječ o stresu za organizam i prekidu kontinuiteta kosti te ishod ovisi o snazi organizma te brzini djelovanja. Naime, kako napominje prof. dr. Kolundžić, nakon prijeloma kuka nastaje tromboza unutar krvnih žila. Nadalje, pneumonija, bolesti srca, moždani udar kao i zatajenje organa mogu rezultirati smrću. Rizik od takvih bolesti dvostruko je veći kod starijih osoba sa slomljenim kukom nego kod osoba sa zdravim kukom – napominje ovaj liječnik.

Inače, lanjska tablica najčešćih uzroka smrti u Hrvatskoj pokazuje da se i u 2018. godini najviše umiralo od ishemijskih bolesti srca te cerebrovaskularnih bolesti.