Dok diljem Europe raste broj novozaraženih, a države ponovno uvode ograničene lockdown-režime zatvaranja društvenog života zbog koronavirusa, šefovi država i vlada na summitu EU u Bruxellesu razgovarali su o trenutačnoj epidemiološkoj situaciji, ali i o tome kako bi se moglo unutar EU podijeliti cjepivo, jednom kad bude pronađeno, potvrđeno i pušteno u masovnu proizvodnju. Europska je komisija jučer objavila i svoj popis ključnih koraka za uvođenje cjepiva protiv COVID-19.
Važna i logistika
U zaključcima Europskog vijeća, koje su premijeri i predsjednici sinoć planirali usvojiti, a u čiji smo nacrt unaprijed imali uvid, spominje se potreba stvaranja “poštenog i povoljnog pristupa cjepivima”. A Komisija već sad preporučuje državama članicama da planiraju koje prioritetne skupine najprije žele cijepiti protiv COVID-19, jednom kad cjepivo stigne.
Primjerice, to mogu biti osobe starije od 60 godina, zdravstveni i djelatnici u domovima za starije, osobe koje su posebno ugrožene zbog svog zdravstvenog stanja, radnici u ključnim sektorima za ekonomiju… Do pojave cjepiva, koje se prema nekim svjetskim procjenama očekuje do proljeća, najvažnije ostaju mjere suzbijanja širenja virusa poput držanja socijalne distance, redovitog pranja ruku i maski na licu.
– Sigurno i učinkovito cjepivo naša je najizglednija mogućnost da pobijedimo koronavirus i vratimo se normalnom životu. Predano smo radili na sklapanju ugovora s farmaceutskim poduzećima i osiguravanju doza budućeg cjepiva. Sada se moramo pobrinuti da budemo potpuno spremni za uvođenje cjepiva kad se ono pronađe – poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Ne samo da države trebaju biti spremne u smislu kapaciteta nadležnih stručnih službi, što uključuje i kvalificiranu radnu snagu za provođenje cijepljenja, ali i logistička rješenja za skladištenje i prijevoz. Strategija se planira već sada i zbog toga što građani trebaju steći povjerenje u učinkovitost cijepljenja protiv novog koronavirusa.
– Kada i ako se pronađe sigurno i učinkovito cjepivo, moramo biti spremni uvesti ga u što kraćem roku, za što je potrebno steći povjerenje građana u njegovu sigurnost i učinkovitost. Cjepiva sama po sebi neće spasiti živote, ali cijepljenje hoće – poručila je europska povjerenica za zdravlje Stella Kyriakides.
Broj novooboljelih od COVID-19 i dalje raste u većini europskih zemalja. Nakon “ograničenog lockdowna” koji je uvela Nizozemska, i nešto strožeg zatvaranja koje je uvela Češka (gdje ponovo ne rade škole i fakulteti, samo rade vrtići), Francuska je uvela izvanredno stanje, što je vladi dalo ovlasti da proglasi policijski sat od 21 do 6 ujutro u Parizu i još osam gradova, ukupno za 20-ak milijuna ljudi. Strože mjere, koje praktički zatvaraju sav noćni život, proglašene su i za London.
Poljski premijer u karanteni
Poljski premijer Mateusz Morawiecki propušta summit lidera EU jer je morao u samoizolaciju nakon što je jedan njegov tjelohranitelj potvrđen kao pozitivan na COVID-19. Morawiecki je prenio ovlasti zastupanja Poljske u Europskom vijeću na češkog premijera Andreja Babiša. Drugi val koronavirusa, koji se širi Europom, mogao bi stvoriti novi osjećaj žurnosti u još nedovršenim pregovorima o fondu za oporavak EU od koronavirusa i novom sedmogodišnjem proračunu Unije.
Pregovori, naime, još nisu dovršeni između država članica u Vijeću s jedne i Europskog parlamenta s druge strane. Među temama na dnevnom redu Europskog vijeća je i Brexit, oko kojeg nema pomaka u pregovorima o budućem odnosu Ujedinjene Kraljevine i Europske unije, unatoč tome što je jučerašnji datum bio ljetos označen kao krajnji rok do kojega se računalo da treba postići politički dogovor u tim pregovorima. Oko Brexita i dalje objema stranama prijeti štetan scenarij kaotičnih, neuređenih odnosa nakon 1. siječnja, kada istječe prijelazno razdoblje.
VIDEO: Mogu li se simptomi koronavirusa pojaviti i odmah nestati?
Predlažem neka cijepe svoje gospođe majke.