Baš kao što doktori i znanstvenici već mjesecima najavljuju, s hladnijim danima infekcija COVID-19 sve se više razmahuje. Protekli tjedan u Hrvatskoj donio je apsolutni rekord po dnevnom broju zaraženih pa je samo u tjedan dana zabilježeno više od 2000 novooboljelih. Oni koji su bolest do jučer omalovažavali, svjedoče ironiji sudbine i sami obolijevaju, a nakon toga promijene mišljenje. Većina ljudi ipak racionalno živi “novo normalno” i primjenjuje epidemiološke upute noseći maske, držeći se razmaka te učestalo perući ruke i održavajući higijenu prostora, ali nema osobe koja se nije zapitala: dokad će ovo trajati?! Rješenja neće biti dok se ne nađe sigurno i učinkovito cjepivo koje se razvija diljem svijeta.
U Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) kažu nam da se trenutačno u svijetu radi na razvoju oko 190 cjepiva protiv bolesti COVID-19. Uključeno je više od dvjestotinjak farmaceutskih tvrtki i znanstveno-istraživačkih institucija, a taj broj i dalje raste. S obzirom na prethodno iskustvo s razvojem cjepiva i trenutačnu situaciju s kliničkim ispitivanjima određenih kandidata, neke farmaceutske tvrtke najavljuju da će imati spremno cjepivo već krajem ove ili početkom iduće godine.
Znanstvenici očekuju da će se već do kraja godine među desetak cjepiva koja su u trećoj kliničkoj fazi ispitivanja, potvrditi jedno ili više sigurnih cjepiva protiv SARS-CoV-2 i da će sljedeće godine ono biti dostupno milijunima ljudi. Igor Štagljar, profesor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku Sveučilišta u Torontu, čvrsto vjeruje da će cjepivo biti spremno već krajem ove i početkom 2021. godine te da će cijepljenje u zemljama EU i G20 početi sljedeće godine. Sredinom 2021. godine velik broj ljudi u tim zemljama već će biti cijepljen, a život će se lagano početi vraćati u normalu, ponovio je nekoliko puta tijekom proteklog tjedna. – Koliko će cjepivo biti efikasno, saznat ćemo možda već za tri do četiri tjedna. Recimo, 50% eficijentno cjepivo znači da će zaštititi 50% svih ljudi koji su cijepljeni i to je jako dobro. Bude li 80% eficijentno, trebat će procijepiti oko 60% svjetske populacije – iznio je Štagalj.
Video: Capak: Ugostitelji traže rigoroznije provjere, bit će više kontrola i nadzora
Prof. Nenad Ban, redoviti profesor strukturne molekularne biologije na švicarskom Federalnom tehničkom institutu u Zürichu (ETH), smatra da cjepivo neće biti dostupno prije sredine sljedeće godine. Ono što je sigurno, jest da od trenutka kada i službeno bude potvrđeno da je neko cjepivo sigurno za primjenu, treba proći izvjesno vrijeme da se stotine milijuna doza cjepiva proizvedu kako bi ga dobili svi koji ga čekaju. Da bi se procijepili svi koji to budu htjeli, trebat će, prema nekim procjenama, proći mjeseci, pa i više od godine dana od dana kad ono dobije zeleno svjetlo za upotrebu. – Kao prvo, postavlja se pitanje kojom dinamikom će se cjepivo distribuirati i koji postotak populacije će prihvatiti cijepljenje protiv COVID-19.
Kada cjepivo dođe, za očekivati je da će se najprije cijepiti skupine koje imaju veći rizik zaraze ili one koje rade izravno s većim brojem ljudi, poput zdravstvenih djelatnika, nastavnika, odgajatelja i sl., zatim naši stariji sugrađani, a nakon toga i opća populacija. Što se tiče dinamike cijepljenja, treba imati u vidu da smo dio globalnog problema i da ćemo biti dio opće kampanje cijepljenja, koja će se provoditi praktički na razini cijelog čovječanstva. Treba proizvesti i distribuirati nekoliko milijardi doza cjepiva, za što će sigurno trebati izvjesno vrijeme. Koje je to vrijeme, teško je reći, no mislim da će biti jako dobro ako naša zemlja bude obuhvaćena distribucijom cjepiva u drugoj polovici iduće godine. Do normalizacije života i prestanka pandemije nakon provedene kampanje cijepljenja doći će pod uvjetom da odgovarajući postotak populacije prihvati cijepljenje te da cjepivo pruži dobru i dugotrajnu imunost. Ne bude li tako, može se dogoditi da se pandemija nastavi godinama bez mogućnosti potpune normalizacije života – upozorava prof. Zlatko Trobonjača s Katedre za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Farmaceutske tvrtke čija su cjepiva u fazi 3 kliničkih ispitivanja procjenjuju da bi, ako bude sve po planu, već do kraja ove godine mogle proizvesti oko 1,4 milijarde doza, dok bi sredinom sljedeće godine moglo biti proizvedeno ukupno oko 5,5 milijardi doza. Proizvodnja pojedinog cjepiva ovisit će o proizvodnim kapacitetima tvrtke, a sama brzina proizvodnje o tipu cjepiva, odnosno o tehnologiji na kojoj se temelje, iskustva s proizvodnjom cjepiva, (ne)mogućnosti uporabe postojeće infrastrukture za proizvodnju...
Kako stvari stoje, globalne potrebe vjerojatno se ne bi mogle zadovoljiti primjenom samo jednog od ovih cjepiva, niti bi bila dovoljna samo jedna doza, već bi se najvjerojatnije morale primiti dvije doze, kao i kod mnogih već uhodanih cjepiva.
Video: Hrvatska vojska postavila šatore ispred Rebra
EU naručila za sve članice
Hrvatska je za svoje građane rezervirala milijun i pol doza, odnosno toliko je prijavila EU kao količinu koja nam treba, a EU jedinstvenom narudžbom kod proizvođača dogovara cijenu i redoslijed isporuke. EU je od konca srpnja naovamo preliminarno dogovorila kupnju cjepiva sa šest proizvođača: AstraZeneca, Moderna, CureVac, Johnson&Johnson, Sanofi-GSK i BioNtech-Pfizer, a već je potpisala ugovore s tri proizvođača (AstraZeneca, Sanofi i GSK te Janssen Pharmaceutica NV koji je dio poduzeća Johnson&Johnson). Potpisana tri ugovora predviđaju kupnju ukupno 1,1 milijarde doza cjepiva nakon što se pokaže da je ono sigurno i učinkovito protiv bolesti COVID-19. Ugovor također omogućuje državama članicama da odluče žele li dio cjepiva donirati zemljama s nižim ili srednjim dohotkom ili ga preusmjeriti u druge europske zemlje. Valja napomenuti da će se od preostala tri proizvođača, naravno pod uvjetom da su cjepiva učinkovita, kupiti još 688 milijuna doza čime bi EK kupila ukupno 1,785 milijardi doza cjepiva. Među njima je i 1,5 milijuna doza za Hrvatsku. Točna cijena još nije poznata, kalkuliralo se isprva sa sto dolara, a poslije se to spustilo na iznos između dva i pol i 10 eura po dozi. Hoće li cjepivo biti besplatno za sve koji se žele cijepiti ili samo za rizične skupine, očito još nije odlučeno jer nam ministar zdravstva na to nije znao odgovoriti. Inače, prednost uvijek imaju rizične skupine – stariji, kronični bolesnici i zdravstveni radnici.
Međutim, kad bi se sudilo prema rezultatima ljetošnje ankete, u Hrvatskoj ni konačno potvrđeno cjepivo ne bi jamčilo procijepljenost protiv koronavirusa jer je 43% ispitanika izjavilo da se neće cijepiti. Sigurno neće 21%, a vjerojatno neće 23%. Da planira cijepljenje, izjasnilo se 35% ispitanika, od čega 11% sigurno, a 24% vjerojatno. Preostalih 22% ni sami nisu sigurni bi li se cijepili ili ne bi. Na pitanje, pak, bi li ovo cjepivo trebalo biti obavezno, ispitanici su se izjasnili 50:50%! Istodobno, rezultati istraživanja o spremnosti na cijepljenje novim cjepivom protiv koronavirusa u sedam država EU pokazalo je da se 73,9% stanovništva želi cijepiti. To je istraživanje obuhvatilo ukupno 7664 osobe iz Danske, Njemačke, Francuske, Nizozemske, Velike Britanije, Portugala i Italije. Njih 18,9 % nije bilo sigurno bi li se cijepili kad cjepivo bude dostupno, a samo 7,2 % reklo je da se ne žele cijepiti. – Da bi se ova epidemija potpuno zaustavila tzv. imunošću zajednice, zbog većeg broja slučajeva u populaciji te žarišnog načina širenja bolesti, postotak imunih trebao bi biti iznad 70%. Stoga, o postizanju imunosti zajednice temeljem preboljenja bolesti ne trebamo ni razmišljati. Imunost zajednice jedino možemo postići cijepljenjem odgovarajućeg postotka populacije kvalitetnim cjepivom. Zato držim da bi Ministarstvo već sad trebalo krenuti s promidžbenom kampanjom afirmacije cijepljenja protiv COVIDA-19, kako bi se podigao vakcinacijski entuzijazam koji je u našoj zemlji, kao što sam rekao, izuzetno nizak i relativno dosta niži nego u zapadnim europskim zemljama – kazao nam je prof. Trobonjača.
Pritisak na proizvođače
O samom koronavirusu još je dosta nepoznanica, ali znanstvenici su od početka godine naovamo došli i do novih korisnih informacija o njemu. – Zna se više o samom virusu, kako ulazi u stanice, kako se zaobilazi imunosni sustav, tu su nove spoznaje o virusnoj strukturi itd. Sve ove spoznaje o samom virusu vrlo su bitne jer što se više zna o samom virusu, to je više mogućnosti u odabiru strategije razvoja cjepiva – kaže doc. Vjekoslav Tomaić, virusni onkolog s Instituta “Ruđer Bošković”. Prof. Jasmina Vraneš, voditeljica Službe za kliničku mikrobiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr Andrija Štampar” i pročelnica Katedre za Medicinsku mikrobiologiju i parazitologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, objašnjava da je tako veliko zanimanje za cjepivo širom svijeta razumljivo jer se kolektivni imunitet na COVID-19 metodom popuštanja i jačanja epidemioloških mjera ne bi postigao godinama. – Kolektivni imunitet je prirodni fenomen koji nastaje nakon dugog vremena i tipično je točka koja označava kraj pandemije.
Video: Borba protiv koronavirusa! Idući tjedan od 12. do 16. listopada ne propustite prigodne darove uz Večernji list
Kod mnogih infekcija do kolektivnog imuniteta nikad i ne dolazi, a jedini način da se razvije kolektivni imunitet na infekciju SARS-CoV-2 je masovno cijepljenje. Stoga je cjepivo protiv COVID-a 19 ne samo predmet velikog interesa znanstvene zajednice i stručnih krugova u zdravstvu, već i interesa gospodarstvenika, šire javnosti pa i vlada pojedinih zemalja. Svjedočimo iznimnom pritisku na proizvođače i regulatorna tijela da se cjepivo što prije odobri, i pitanje proizvodnje cjepiva u mnogim je zemljama od iznimne političke važnosti – kaže nam prof. Vraneš. Navodi da je najveći broj cjepiva još u pretkliničkoj fazi istraživanja, kada se potencijalna cjepiva daju životinjama kao što su miševi i majmuni kako bi se istražila imunogeničnost cjepiva. U fazi 1 kliničkog istraživanja je 29 cjepiva, a cjepivo se testira na malom uzorku ljudi kako bi se procijenilo je li sigurno za upotrebu, kako bi se procijenila optimalna doza i potvrdilo da ta doza izaziva adekvatan odgovor imunosnog sustava. U fazi 2 kliničkog istraživanja nalazi se do danas 14 cjepiva. U ovoj fazi potencijalno cjepivo daje se stotinama ljudi, a ispitanici su podijeljeni u skupine s dobro definiranim karakteristikama, kako bi se utvrdile razlike u učinkovitosti cjepiva u pojedinoj skupini ispitanika. U toj fazi istražuje se ne samo imunogeničnost, cjepiva nego i njegova sigurnost.
Ključna faza-3
U fazi 3 kliničkog istraživanja potencijalno cjepivo daje se tisućama ispitanika koji se prate u određenom vremenskom razdoblju i uspoređuju s ispitanicima koji su dobili placebo umjesto cjepiva. Tako se na koncu usporedbom tih dviju skupina procijeni štiti li cjepivo učinkovito od infekcije. U lipnju je FDA, Američka agencija za hranu i lijekove, propisala da je neophodno da pripravak koji je kandidat za SARS-CoV-2 cjepivo mora moći zaštititi minimalno 50% ispitanika da bi se proglasio učinkovitim. – Faza 3 mora obuhvatiti dovoljno velik broj ispitanika da bi se mogle detektirati i vrlo rijetke nuspojave cijepljenja koje su u ranijim fazama istraživanja zbog manjeg broja ispitanika mogle biti propuštene. U ovoj završnoj fazi kliničkog istraživanja nalazi se trenutačno 11 cjepiva, a dozvolu za ograničenu primjenu ima pet cjepiva iz Kine i Rusije za koje još nije dovršena faza 3 kliničkih istraživanja, što izaziva zabrinutost među stručnjacima i u javnosti – navodi prof. Vraneš. Iako su ona i njezini kolege u Štamparu večer prije do kasno radili analizirajući rekordno visok broj pozitivnih testova, u četvrtak si je dala truda i rastumačila nam kakve vrste cjepiva se proizvode i razlike među njima.
– Tehnologija proizvodnje ovih cjepiva jako se razlikuje i nije kod svih riječ o istoj vrsti virusnog cjepiva. Prva skupina, od koje se jako puno očekuje, genska su cjepiva koja koriste jedan ili više gena samog virusa za postizanje imunosnog odgovora. Takvo je cjepivo, primjerice, ono američke kompanije Moderna koja je udružena s američkim Nacionalnim institutima za zdravstvo (NIH) dovela 27. srpnja ovo cjepivo do faze 3 kliničkog ispitivanja. Cjepivo se temelji na proizvodnji virusne mRNK koja nakon davanja rezultira stvaranjem virusnih proteina u organizmu cijepljene osobe, te posljedičnog imunosnog odgovora organizma na virusne proteine. Faza 3 obuhvatit će ukupno 30.000 zdravih ispitanika u 89 američkih gradova. U kolovozu je američka vlada dodijelila još 1,5 milijardi dolara kako bi se dokazala sigurnost i učinkovitost cjepiva, a Kanada je ugovorila isporuku 20 milijuna doza. Izložena velikom pritisku da što prije završi klinička istraživanja treće faze, Moderna je 17. rujna objavila da planira čekati dok u istraživanju ne prikupe dovoljan broj osoba oboljelih od COVID-19, da bi usporedili koliko je oboljelih u skupini koja je cijepljena za razliku od broja oboljelih u kontrolnoj skupini koja je primila placebo, te da će za to trebati još nekoliko mjeseci, pa se očekuje da bi cjepivo moglo biti spremno za upotrebu krajem 2020. ili početkom 2021. U tu skupinu cjepiva spada još desetak cjepiva u razvitku, primjerice ono njemačke kompanije BioNTech u kolaboraciji s američkim Pfizerom i kineskim proizvođačem lijekova Fonsun Pharma. I ovo cjepivo je u fazi 3 kliničkog istraživanja, a bilo je predviđeno da obuhvaća 30.000 volontera u SAD-u i drugim zemljama, uključujući Argentinu, Brazil i Njemačku, no 12. rujna Pfizer i BioNTech objavili su da će broj ispitanika povećati na 43.000. Očekuju da će se proizvesti 1,3 milijarde doza do konca 2021. godine, a sklopljen je ugovor za 100 milijuna doza do prosinca, za što je SAD izdvojio 1,9 milijardi dolara. U međuvremenu je Japan ugovorio isporuku 120 milijuna doza ovog cjepiva, a EU 200 milijuna doza – iscrpna je prof. Vraneš.
– Sljedeća skupina cjepiva je ona u kojoj se upotrebljavaju različiti virusi za unos SARS-CoV-2 gena u ljudski organizam, koji su za ljude neškodljivi i u ljudskom organizmu se ne repliciraju. Primjer je cjepivo koje je trenutačno u fazi 2, odnosno 3 kliničkog istraživanja u Engleskoj i Indiji, a u fazi 3 kliničkog istraživanja u Brazilu, Južnoj Africi i SAD-u, nastalo u kolaboraciji između britansko-švedske kompanije AstraZeneca i Sveučilišta u Oxfordu u Ujedinjenom kraljevstvu. U njemu se koristi adenovirus čimpanzi - pa je stoga označen s ChAdOx1. Započeta je faza 2, odnosno 3 kliničkog istraživanja u Engleskoj i Indiji, a faza 3 u Brazilu, Južnoj Africi i SAD-u. U kolovozu je EU naručila 400 milijuna doza, a kompanija je objavila da su im proizvodni kapaciteti, ako se cjepivo odobri, oko dvije milijarde doza te da su već proizveli milijun doza koje upotrebljavaju u istraživanju. Zbog jedne teže nuspojave zabilježene u jednog ispitanika početkom rujna istraživanje je nakratko prekinuto, ali je nakon tjedan dana nastavljeno. U ovu skupinu ubraja se i kontroverzno rusko cjepivo Sputnik V koje je odobreno za ranu upotrebu, a nije prošlo fazu 3 kliničkog ispitivanja. Također je proizvedeno genskim inženjerstvom, a kao vektore koristi dva adenovirusa (Ad5 i Ad26), te je sklopljen i ugovor za njegovu prodaju u Vijetnamu, a odnedavno i u Brazilu, Meksiku i Indiji. Izloženi kritici međunarodne zajednice, rusko Ministarstvo zdravstva i Gamaleya institut za istraživanja objavili su da je to bila uvjetno dodijeljena dopusnica za registraciju te da je broj participanata u međuvremenu u fazi 3 kliničkog istraživanja povećan sa samo 2000 na 40.000. Za ograničenu upotrebu registrirano je cjepivo kineske kompanije Can Sino Biologics, proizvedeno u suradnji s Institutom za biologiju koji je u sklopu kineske Vojne akademije za medicinske znanosti. U lipnju su objavljeni obećavajući rezultati faze 2 istraživanja, nakon čega je kineska vojska odobrila cjepivo 25. lipnja kao „lijek za posebne potrebe“, ali nije jasno hoće li cjepivo biti obvezno ili opcionalno za vojnike. Faza 3 istraživanja ovog cjepiva u kolovozu je započela u Saudijskoj Arabiji i Pakistanu – kaže prof Vraneš i nastavlja.
– Treća skupina cjepiva upotrebljava virusne proteine, znači samo dijelove virusa, slično kao recimo cjepivo protiv gripe, nastavlja naša klinička mikrobiologinja. – Proteinski dijelovi virusne čestice daju se u kombinaciji s različitim adjuvantnim sredstvima ili vezani na nanočestice kako bi se postigla što bolja imunogeničnost i učinkovitost ove vrste cjepiva. Američka kompanija Novavax proizvela je proteinsko cjepivo kod kojeg su virusni proteini vezani na nosače mikroskopskih dimenzija. Sličnu tehnologiju koriste također u proizvodnji cjepiva protiv gripe, koje je od ožujka u fazi 3 kliničkog istraživanja, dok je cjepivo SARS-CoV-2 u fazi 2 koja se provodi u Južnoj Africi od 17. kolovoza, a zbog dobrih rezultata faze 2, faza 3, koja obuhvaća 10 tisuća dragovoljaca, započela je u Velikoj Britaniji i ranije nego što je planirano – već u rujnu.
Video: Od sljedećeg tjedna maske će biti obavezne u zatvorenim prostorima. Capak: “Pokušat ćemo izbjeći karantenu!”
Ograničena dozvola
U SAD-u će istraživanje s većim brojem ispitanika od ovog u Britaniji započeti u listopadu. U Novavaxu tvrde da će biti u mogućnosti proizvesti više od milijardu doza godišnje kako bi zadovoljili svjetske potrebe. I Sanofi, pored mRNK cjepiva, razvija i proteinsko cjepivo kod kojeg se virusni proteini proizvode u kulturi stanica insekata inficiranih genetski modificiranim virusom. Adjuvantno sredstvo za to cjepivo koje će osigurati veću imunogeničnost cjepiva proizvodi GlaxoSmithKline, a ove dvije kompanije očekuju početak faze 3 kliničkog istraživanja u prosincu i procjenjuju mogućnosti proizvodnje milijarde doza u 2021.
Posljednja skupina anti-SARSCoV-2 cjepiva koje se istražuje su cjepiva priređena od cjelovite virusne čestice, bilo atenuiranog (oslabljenog) ili inaktiviranog (umrtvljenog) koronavirusa. Takvo je primjerice cjepivo koje je u fazi 3 kliničkog ispitivanja u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Peruu i Maroku i za koje kineski proizvođač Sinopharm tvrdi da će biti spremno za distribuciju već do kraja ove godine. Ovo inaktivirano cjepivo proizvedeno je u suradnji s Institutom za biološke proizvode iz Wuhana. Drugo cjepivo iz ove skupine, a koje je u Kini odobreno za ograničenu upotrebu, proizvod je kineske kompanije Sinovac Biotech, a ovo inaktivirano cjepivo zove se CoronaVac.
Foto: Kaos na testiranju u Šibeniku
U lipnju su objavljeni rezultati faze 1, odnosno 2 kojom su obuhvaćena 743 volontera, a pokazala se dobra imunogeničnost cjepiva i nije bilo zabilježenih težih nuspojava. Započeta je faza 3 istraživanja u Brazilu i Indoneziji. Kineska vlada dala je odobrenje za ograničenu upotrebu cjepiva u srpnju, a Sinovac je ugovorio isporuku 40 milijuna doza Indoneziji do ožujka 2021. UAR su dali su ograničenu dozvolu za upotrebu ovog cjepiva za zdravstvene radnike, kao i za Sinopharmovo cjepivo – zaključuje prof Vraneš. Zasad, oboljelima se pomaže s dva lijeka odobrena u EU, to su Veklury s djelatnom tvari remdesivir, namijenjen liječenju starijih od 12 godina s upalom pluća kojima se dodaje kisik, te deksametazon, otprije odobren za druge indikacije, također za starije od 12 na kisiku. U listopadu su započele dvije postupne ocjene trenutačno dostupnih podataka o potencijalnim cjepivima koja se nalaze u fazi 3 kliničkih ispitivanja – za ono koje razvija AstraZeneca u suradnji sa Sveučilištem u Oxfordu te za cjepivo pod nazivom BNT162b2, koje razvijaju BioNTech i Pfizer.
Uobičajeno je da se cjepiva inače razvijaju po pet do deset godina, no ovdje je znanost ubacila u šestu brzinu pa se i uz sve protokole provjera i dokaza u fazi 3 nameće pitanje: može li neko cjepivo i nakon više godina primjene pokazati ozbiljne nedostatke? – Svako cjepivo, kao i svaki drugi lijek, nakon odobrenja za uporabu striktno se i neprekidno prati, u smislu učinkovitosti i potencijalne štetnosti. Tako će biti i s cjepivima protiv COVID-19. Od mogućih nedostataka budućeg cjepiva najviše se bojimo nedovoljnog trajanja zaštitne imunosti koju bi to cjepivo pružilo. Ukoliko bi imunost bila kratka i trajala svega nekoliko godina, morali bismo se najvjerojatnije ponovno cijepiti. S obzirom na dizajn novog cjepiva (ili nekih od njih), u kojem se kao nosač genetskog materijala SARS-CoV-2 koriste adenovirusi, problem bi se mogao javiti u činjenici da bi naš imunosni sustav mogao neželjeno reagirati i protiv nosača, dakle adenovirusa, a ne samo protiv dijelova koronavirusa, pa bi u ponovljenom cijepljenju naš imunosni sustav mogao uništavati vakcinu prije nego što ona proizvede željenu imunost. Srećom, koliko vidimo, postoje različiti oblici cjepiva u razvoju tako da bi se revakcinacije mogle provoditi tako da se izbjegnu ove neželjene reakcije.
Važna istraživanja
U moguće ozbiljne posljedice cijepljenja protiv COVID-19 možemo spomenuti neželjene oblike imunosne aktivnosti, prvenstveno autoimune reakcije. Zato nam je zabrinutost izazvala pojava upale leđne moždine u jednog ispitanika u trećoj kliničkoj fazi ispitivanja adenovirusnog cjepiva tvrtke AstraZeneca. No nadamo se da to ipak nije bila posljedica neželjenog djelovanja cjepiva, nego primarne bolesti ispitanika – objašnjava prof. Trobonjača. Kada znanost konačno pobijedi SARS-coV-2, to će zasigurno biti razlog za slavlje. No mikroorganizama i njihovih mutacija ima nebrojeno, mnoge će tek nastati. Možemo li očekivati da se svijetu pojavi neki sljedeći uzročnik bolesti i svijet odvede u neku novu pandemiju? – Naravno da postoji velika mogućnost za to. U prošlosti smo vidjeli da je dolazilo do novih epidemija u različitim razdobljima. Zadnjih godina to je bilo učestalije i vjerojatnost je da će tako biti i budućnosti. Ovakve pojave su izglednije jer čovjek svojim djelovanjem dovodi do uništenja nekih biljnih i životinjskih vrsta. To dovodi do disbalansa u cijelom ekosustavu i npr. virusi zbog gubitka domaćina u kojem se repliciraju između ostaloga mutiraju i pronalaze nove domaćine kako bi se dalje replicirali i opstali – jasan je doc. Vjekoslav Tomaić. Zato je, ističe, vrlo bitno nastaviti sa znanstvenim istraživanjima koja će nam omogućiti bolje razumijevanje virusa, njihovih životnog ciklusa i kako uzrokuju bolest. Jedino tako ćemo se bolje pripremiti za nadolazeće epidemije i brže i lakše doći do novih cjepiva..
Hahaha, ono kad su cjepiva suspektnija od same bolesti! 😂😂😂