U 2022. predviđeno je 200 specijalizacija iz obiteljske medicine i još 280 iz drugih grana primarne zdravstvene zaštite financirati novcem EU putem Nacionalnog plana otpornosti i oporavka. Od sljedeće godine navodno bi išlo po stotinu specijalizacija iz primarne zdravstvene zaštite.
No, na natječaj za specijalizacije mogu se javiti samo domovi zdravlja te županijski zavodi za javno zdravstvo i zavodi za hitnu medicinu, ali ne i privatni zdravstveni radnici, odnosno liječnici primarne zdravstvene zaštite koji su u ugovornom odnosu s HZZ-om. Ako bi privatni doktor htio osigurati kontinuitet ordinacije nakon svog odlaska u mirovinu i prije toga zaposliti mladog liječnika, mora za njega platiti specijalizaciju iz vlastitih prihoda. Zakon o zdravstvenoj zaštiti omogućuje im zapošljavanje i slanje na specijalizaciju, ali ne i njeno financiranje, a ugovorni obiteljski liječnici kažu: za to nemamo novca.
Mjesečno 14-16 tisuća kuna
– Kad liječnik privatnik pošalje zaposlenika na usavršavanje, mora mu osigurati sredstva za plaću tijekom poslijediplomskog studija i sva ostala prava. Ovisno o duljini staža, mjesečno je to bruto od 14 do 16 tisuća kuna. I tako 48 mjeseci – kaže dr. Ines Balint, predsjednica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatske liječničke komore. I sama ima u vidu mladu doktoricu koja želi specijalizirati obiteljsku medicinu i rado bi joj bila mentorica i zaposlila je.
– Specijalizacija iz obiteljske medicine u EU uglavnom je obavezna prije početka samostalnog rada jer to je pokazatelj kvalitete zdravstvene zaštite, a cjenovno mnogo manje opterećuje proračun od specijalističko-konzilijarne zaštite. Skandinavske zemlje imaju ovaj princip po kojem se zna kada i kako će zaposliti mladog doktora, obrazovati ga prije mirovine, prema planu i programu potreba na određenom području. Ne bih imala ništa protiv da participiram sljedeće godine na natječaju, da mladu kolegicu zaposlim, budem joj mentor i naučim je raditi te nakon četiri godine spokojno odem u mirovinu bez stresa pacijentima i meni. Jedino kontinuitet jamči kvalitetu zdravstvene zaštite. Kolegica bi u četiri godine upoznala 100% populacije, a ja bih je naučila tko je bolovao od koje bolesti, kod koga treba paziti jer ima u obitelji nasljednu malignu bolest... – objašnjava liječnica s dugogodišnjom praksom u Strmcu Samoborskom.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti dopušta privatnom liječniku da zaposli drugog koji bi naslijedio praksu na najmanje godinu dana prije svoje mirovine. Pristanu li pacijenti nakon odlaska starog liječnika ići k njegovome nasljedniku, ovaj prikuplja njihove potpise i s potrebnim brojem potpisa natječe se za nastavak rada u toj ordinaciji, odnosno za ugovor s HZZO-om. Ali, ako je ugovorna ordinacija u zakupu u prostoru doma zdravlja, to nije moguće već ordinacija tada prelazi u vlasništvo doma zdravlja i svi pacijenti automatski prelaze novom liječniku kojeg je zaposlio dom zdravlja. Dr. Balint u tome ne vidi interes pacijenta već "interes politike da upravlja zapošljavanjem".
Mnogi iz javnog zdravstva u raspravama često kažu kako bi im kolege "htjeli biti privatnici, ali s pogodnostima javnog sektora".
– Kompletno treba urediti i privatnu praksu i specijalizaciju. Ne mogu domovi zdravlja snositi troškove specijalizacije za primarnu, a onda da ti liječnici odu u privatnike. Ili bi specijalizaciju trebao financirati privatni liječnik ako želi da njegovo mjesto u mreži javnog zdravstva dobije onaj kojeg je specijalizirao u svojoj ordinaciji – govori jedan istaknuti dionik u javnom zdravstvenom sustavu.
Od 2023. ipak korekcije?
U Ministarstvu zdravstva kažu da svaki liječnik i zdravstvena ustanova mogu poslati kandidata na specijalizaciju.
– Uvjete natječaja koji se odnosi na Poziv za sufinanciranje specijalizacija iz primarne zdravstvene zaštite, koji se financira iz sredstava EU u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, tek treba definirati. Ali, kako je navedeni natječaj utemeljen na petogodišnjem planu specijalizacija koji je usmjeren na jačanje javne zdravstvene zaštite s naglaskom na ruralna i manje atraktivna područja za specijalizacije, moći će se natjecati prema iskazanim potrebama zdravstvene ustanove. Dakle, nositelji su javne zdravstvene ustanove koje mogu poslati kandidata na specijalizaciju, dok privatne ordinacije mogu to učiniti o svom trošku.
Neslužbeno doznajemo da ipak postoje naznake da će od 2023. doći do korekcije pa će specijalizacije u primarnoj ići po sistemu centraliziranog financiranja, što će omogućiti i privatnicima da se jave.
>> Pogledajte: Pucnjava u Kaliforniji: Najmanje šestero ljudi poginulo, više osoba ozlijeđeno