Probiju li migranti obranu u Grčkoj, vojska će na granicu

Zakonskim promjenama iz 2016., nakon što je Hrvatskom prošlo oko 700.000 migranata u velikom valu 2015., omogućeno je da Oružane snage RH mogu pružati potporu policiji u zaštiti državne granice. Odluku o tome donosi Vlada RH, na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu suglasnost predsjednika RH. Konkretnije, ako ministar policije Davor Božinović procijeni i zatraži pomoć HV-a u čuvanju granice, uključivanje vojske mora predložiti ministar obrane Damir Krstičević, no za to, i prije odluke premijera i Vlade, treba tražiti i suglasnost predsjednika RH Zorana Milanovića.

Svi scenariji spremni

Koliko je Hrvatska blizu donošenja odluke o angažiranju i Oružanih snaga RH u čuvanju granica od nove najezde imigranata s Bliskog Istoka i Azije, to još nitko u državnom i vojnom vrhu ne želi službeno procijeniti, no jasno je da smo sve bliže takvoj situaciji i da se država priprema za takav scenarij. – Hrvatsku granicu čuva hrvatska policija. Dođe li do veće eskalacije, razmislit ćemo o uključenju Hrvatske vojske, izjavio je premijer Andrej Plenković i u toj izjavi mnogi vide najavu zaoštravanja problema. Pogotovu kada se analizira i druga premijerova rečenica u kojoj objašnjava i odobrava politiku grčke vlade “da neće puštati migrante na nezakonit način i mi ćemo im svim sredstvima pomagati da zaštitimo vanjske granice EU”. To znači da najavljuje da ni Hrvatska “neće puštati migrante”. Drugim riječima, dođe li do eskalacije, puknu li policijsko-vojni zidovi u Grčkoj i Bugarskoj, to će biti trenutak da i HV uskoči i pomogne snazi od 6500 graničnih policajaca koliko ih Hrvatska sada ima duž svojih dugih vanjskih granica.

Naši vladajući političari signaliziraju, pak, da još nismo blizu donošenja takve odluke. Turci, navodno, preuveličavaju prijetnju, situacija nije tako uzavrela, okidač će biti dođe li do prodora migranata u Grčku.

Zanimljiv je, pak, pogled HDZ-ovih stranačkih struktura, koje poručuju da Erdoğanove najave dokazuju koliko je diletantski bio pristup svih onih koji su zadnjih godina zagovarali vojsku na granici.

– Da smo ih poslušali, vojska bi na granicama bila godinama, trošila bi resurse i ne bi radila svoj posao, a podcjenjivala bi se mogućnost da situacija ovako eskalira – kazao nam je izvor iz vrha stranke.

VIDEO Migrantska kriza: Tisuće ljudi iz Turske krenulo prema Europi

Video: Wochit Migrantska kriza: Tisuće ljudi iz Turske krenulo prema Europi

Na primjedbu da su kapaciteti policije ograničeni, izvor odgovara protupitanjem: – Jeste li ikada osobno osjetili problem s migrantima? A znamo, dodaje, da se policija svakodnevno nosi s tim pritiscima.

Jedan od stručnjaka za sigurnost smatra da Hrvatska čeka dogovor na razini EU, vojsku neće samoinicijativno slati na granicu, ali hoće ako joj se sugerira, kaže analitičar. On smatra da će vojska biti poslana na čuvanje granica kad-tad i da je to dobra poruka. – Hrvatskoj policiji trebat će dodatne oči i ruke, pomoć u sprečavanju prolaza, logistička potpora, no ovdje treba Vladi pustiti da donosi odluke, ona ima više informacija od raznih analitičara – kaže.

Angažman Hrvatske

U SDP-u pak očekuju da će premijer pojasniti svoju izjavu, odnosno da će precizirati što bi se konkretno očekivalo od vojske.

– Vojska je obučena za ratovanje, a ne za policijske poslove. Vojska policiji može pomoći logistički, npr. u dostavi, prijevozu i sl., no ako bi vojska bila na granici s dugim cijevima ili tenkovima, kakva bi to poruka bila – komentira Joško Klisović. Iz premijerovih izjava taj SDP-ov zastupnik iščitava da se Vlada s potencijalnim migrantskim valom namjerava nositi na istim principima kao i Milanovićeva, a to su sigurnost građana i države, humani tretman migranata i inzistiranje na poštivanju zakona. Upozorava, međutim, da je pozicija Njemačke ovaj put bitno drukčija, što može zakomplicirati upravljanje migrantskim procesom. Zato drži kako je ključno da Hrvatska kao predsjedateljica EU inzistira na donošenju zajedničkog stava jer će, kaže, u suprotnom zemlje na vanjskim granicama biti prisiljene svakodnevno donositi operativne odluke koje bi poslije mogle naići na kritike.

U MORH-u na pitanje o slanju vojske na granice odgovaraju uvijek isto – da su spremni pomoći kad ih se pozove. U vojnim krugovima se već dulje šuška da se HV uvježbava za takve scenarije.

U vrijeme prve izbjegličke krize, 2015., Vlada Zorana Milanovića odabrala je taktiku što bržeg prijama i organiziranja ekspresnog transferiranja migranata iz RH dalje na zapad. Sada svi, pa čak i predsjednik Milanović, razumiju da je situacija sasvim drukčija i da hrvatska Vlada više ne može rabiti taj model. Milanović se, kako kaže, usuđuje prognozirati da će se “jako malo ljudi probiti kroz barijere, a da će se tenzije za nekoliko dana smiriti”. To su njegove želje i očekivanja, no eskalira li ipak migrantska kriza, za očekivati je da će i Milanović biti za neophodne korake, uključujući i slanje vojske. – Sazvat ćemo Vijeće za nacionalnu sigurnost ovih dana, radi svih odluka koje potencijalno treba donijeti – rekao je Milanović jučer u Austriji.

Političari se inače ustručavaju davanja vojsci civilnih zadaća, pa će za vojskom posegnuti u stvarno krajnjoj stisci. Vojska nije utrenirana za policijske zadaće, ona na granice pristupa s tehnikom i dugim cijevima, premda je se može ovlastiti i za postupanje prema civilima. Nedavno, na vojnom poligonu u Slunju, pripadnici HV-a presreli su grupu migranata i zadržali ih do dolaska policije. Dođe li do angažmana vojske, HV će postupati po uputama policije. Stručnjaci za sigurnost navode kao jednu od prednosti angažmana vojnika i psihološki efekt jer se u pravilu migranti ne usuđuju na prelazak granice kada vide vojsku. Takav recept “psihološkog” odvraćanja naročito je koristila Mađarska.