Životi izbjeglica u Turskoj nisu ugroženi i njima se sada manipulira u političke svrhe, a situacija je drugačija od 2015. i velikog izbjegličkog vala kad je Hrvatska propuštala stotine tisuća ljudi jer su granice prema zapadu bile otvorene. Usto, jako mali broj migranata će se uspjeti probiti do Europe, a tenzije po tom pitanju će se u narednim danima smiriti, prognozirao je danas nakon sastanka s austrijskim kolegom Alexanderom Van der Bellenom u Beču hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Prvi službeni posjet novog hrvatskog premijera - jer onaj prošlotjedni u Sloveniji bio radni i prijateljski - obilježilo je pitanje zaoštravanja stanja u Siriji i odluka turskog predsjednika Recepa Erdogana da prema Europi pusti izbjeglice i migrante, što je izazvalo burne reakcije diljem Europe te u Bruxellesu.
Predsjednik Milanović je, ponovno na iznenađenje mnogih koji su očekivali kritiku hrvatske vlade i najava da će, ako dođe do migrantskog vala na granice poslati vojsku, odmjereno usporedio situaciju 2015., kad je vodio Vladu i danas, te istaknuo bitne razlike, ali i pozadinu tadašnje odluke da se postupa po sistemu "šalji dalje", prije svega jer su granice prema zapadu, kamo su htjeli migranti tada bile otvorene, te posebno poziv njemačke kancelarke Angele Merkel.
VIDEO Migrantska kriza: Tisuće ljudi iz Turske krenulo prema Europi
- Mislim da smo to odradili efikasno, ali i humano, sa stajališta hrvatskih interesa tada. Sada je prošlo 5 godina od tada i neke lekcije su se morale naučiti, a okolnosti su se promijenile. Upravo zato je nemoguće da se ponovi taj izbjeglički val. Naprosto je fizički nemoguće - kazao je Milanović, apostrofirajući da se o izbjeglicama i migrantima govori prije svega kao o ljudskim bićima.
Austrijski predsjednik Van der Bellen poručio je kako se granične zemlje poput Grčke i Bugarske ne smije ostaviti na cjedilu, te ističe da mu nije poznato što turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zapravo želi postići otvaranjem vrata migrantima prema Europi.
Milanović je pak iznio kronologiju događaja u 2015. te usporedio sa stanjem danas.
- Danas govoriti da se radi o ljudima koji su ugroženi u Turskoj naprosto ne odgovara istini. Nije odgovaralo ni 2015., ali smo iz humanitarnih razloga i stava Angele Merkel postupali drukčije - istaknuo je te dodao kako međunarodno humanitarno pravo prijeći povratak izbjeglica u zemlje u kojima im prijeti opasnost, se ono danas stavlja u malo drugi kontekst.
- Mi ni 2015., kad smo organizirano propuštali stotine tisuća migranata na putu prema Njemačkoj i Švedskoj nismo bili u riziku da, ako zatvorimo granice, te ljude vratimo tamo gdje im je život u opasnosti. Nisu bili izloženi opasnosti ni u Srbiji, Makedoniji, Grčkoj, Turskoj, ni onda niti sada - istaknuo je te dodao:
- Ovo što gledamo je politička borba i manipuliranje ljudima od kojih će se jako mali broj probiti kroz barijere, tenzije će se kroz nekoliko dana smiriti. Turskoj treba pomoć, ali pomagalo se i do sada, aranžman je sklopljen 2016. godine. Povratak iz Turske u Siriju je povratak je opasnost i to se nikada ne smije dogoditi.
Upitani kako komentiraju korištenje suzavca u Grčkoj, austrijski je predsjednik kazao kako situacija u toj državi "zahtijeva više pozornosti, dok je Milanović relativizirao kritike, stavljajući ih u kontekst, baš kao i prošli tjedan u Otočcu ob Krki, nakon sastanka sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom, kad je, govoreći o temi granice, kazao kako Hrvatska sve što radi čuvajući svoju granicu s manje ili više uspjeha, što ovisi o kutu gledanja, čini zbog ulaska u Schengen, a da kod kritika o postupanju prema migrantima, zbog čega je Hrvatska kritizirana i u Europskom parlamentu, u čemu "ima istina, ali i pretjerivanja" te da je čuvanje granice "težak posao koji bi kada uđemo u Schengenski režim radili još intenzivnije".
- Danas kad Grčka nešto poduzima, vjerojatno će je se kritizirati što nešto poduzima. Što da Grčka radi? Što god da radi, ne valja. Jedino da na svom teritoriju zadrži veći broj ljudi koji žele ići u Beč, München, Stockholm. Nitko ne voli vidjeti ispaljen suzavac, ja ga 2015. godine kad sam bio premijer nisam koristio. Kako bih postupio danas da sam predsjednik hrvatske vlade - ne znam, ali radit ću na tome da zaštitim hrvatske interese - rekao je Milanović.
Milanoviće i Van der Bellen su dali podršku naporima Sjeverne Makedonije i Albanije za početak pregovora s EU, a hrvatski je predsjednik istaknuo kako je Albanija članica NATO saveza već više od deset godina, što znači da bi trebala biti i spremna za početak pregovora s EU-om zbog čega bi mnogi Albanci izvući zaključak da nisu dobrodošli zbog muslimanske vjeroispovijesti. Nakon sastanka s Van Der Bellenom Milanovićev program posjeta Austriji uključio je i susret s gradišćanskim Hrvatima.
Milanović je otkrio i kako se čuo s premijerom Andrejom Plenkovićem koji mu je rekao da putuje u Grčku te da će za nekoliko dana sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost.
– Čuo sam se s premijerom, on i ministar unutarnjih poslova će ići u Grčku, sazvat ćemo Vijeće za nacionalnu sigurnost ovih dana, radi svih odluka koje treba potencijalno donijeti, moja procjena je da nije ništa slično onome iz 2015., no moramo biti pripremljeni – rekao je Milanović.
Zašto EU ne stavi sankcije prema Turskoj? Sada se vidi zašto je Trump rekao da je Europa bez kičme, ima pravo kada ne želi imati posla s proleterima. Zbog pada stanoništva, EU radi sve ovo u skladu s Erdoganom.