Podstanari vam ne žele izaći iz stana? Evo što zakon kaže o tome

Otprilike dva dnevno. Toliko se stambenih sporova radi iseljenja pokrenulo u prošloj godini pred hrvatskim sudovima, a do kraja 2023. neriješenih ih je ostalo više od tisuću jer neki se "vuku" još iz ranijih godina. Podaci su to Ministarstva pravosuđa i uprave, a sporovi o kojima govorimo oni su u kojima vlasnici nekretnina tuže najmoprimce jer ih ne mogu iseliti iz svog stana. Ili, konkretnije, najmodavci svoj stan na raspolaganje daju najmoprimcima, i to ne nelegalno, već uz potpisivanje ugovora i uz plaćanje poreza, nakon čega oni koji su u objektu trebali boraviti određeni broj mjeseci, iz njega jednostavno ne žele izaći, a pritom često ne plaćaju ni stanarinu, kao ni režije.

Jedini način da vlasnik stana vrati svoje kvadrate u tom slučaju jest da se obrati sudu. Do kraja lanjskog studenog to je napravilo 518 najmodavaca, s tim da je na sudovima u 2023. bilo ukupno 1470 stambenih sporova jer su 952 predmeta započela prijašnjih godina. Nećemo zaboraviti napomenuti ni da je prosječno trajanje sporova koji su, na kraju, riješeni u prošloj godini bilo 564 dana. Ili da ne kompliciramo, u prosjeku su vlasnici stanova na svoje nekretnine trebali čekati nešto više od godine i pol, a lani je riješeno 469 stambenih sporova. U Ministarstvu, naravno, ističu kako poduzimaju "mjere i aktivnosti" iz svoje nadležnosti kako bi skratili trajanje postupaka te pružili "bržu zaštitu prava građana i pravnih osoba" u svim vrstama sporova, ne samo stambenih, koji su u 2022. činili 0,054 posto od ukupnog broja predmeta na općinskim sudovima.

– Zakonodavnim, organizacijskim te infrastrukturnim mjerama iz područja pravosuđa kontinuirano se radi na povećanju učinkovitosti pravosudnog sustava i to prvenstveno na smanjenju broja neriješenih predmeta te skraćivanju trajanja sudskih postupaka, ali i na jačanju profesionalnosti i neovisnosti pravosudnih dužnosnika, a time i pravosudnog sustava u cjelini. Skraćivanje vremenskog trajanja sudskih postupaka prvenstveno se postiže izmjenama procesnih instituta i propisa. Izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku uvedeni su precizni rokovi za dovršetak svih faza postupka, uveden je plan vođenja sudskih postupaka te je propisano obvezno audiosnimanje. Izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku uvedena je elektronička komunikacija u kaznenom postupku, propisano obvezno audiosnimanje. Značajna novost je uvođenje tzv. zabrane dvostrukog poništenja prvostupanjske presude. Prema toj odredbi, nepravomoćna presuda može se samo jednom vratiti na ponovno suđenje. Izmjenama ovih dvaju procesnih zakona stvoren je zakonodavni okvir za modernije, učinkovitije i brže sudske postupke, a to su načini na koje pokušavaju ubrzati posao na sudovima, objašnjavaju u Ministarstvu pravosuđa.

VEZANI ČLANCI:

Ističu i novi Zakon o mirnom rješavanju sporova te donošenje novog Zakona o dostavi sudskih pismena koje je u tijeku, "s ciljem objedinjavanja i pojednostavljenja pravila o dostavi koja su trenutačno različito propisana u različitim vrstama sudskih postupaka". A upravo je, kažu, i neučinkovita dostava utjecala na dugotrajnost sudskih postupaka. Prate, dodaju, i rad pravosudnih tijela te analiziraju kretanje broja predmeta, način njihova rješavanja, trajanje postupaka, opterećenost sudaca i sudskih savjetnika, kao i prosječan broj riješenih predmeta po sucu ili savjetniku. Posebnu pažnju, ističu u Ministarstvu, posvećuju rješavanju predmeta kojima je postupak počeo prije sedam i više godina. Od 2021. krenuli su i s provedbom akcijskih planova poboljšanja učinkovitosti rada sudova, s naglaskom na rad općinskih i županijskih sudova.

– Ciljevi su definirani za svaki pojedini sud te postavljeni na optimalne vrijednosti koje je potrebno dosegnuti kako bi na kraju promatranog razdoblja sudovi imali bolje indikatore učinkovitosti u odnosu na prethodno razdoblje. Svim općinskim i županijskim sudovima utvrđena su tri cilja; poboljšanje učinkovitosti u pojedinim vrstama predmeta, rješavanje predmeta starijih od sedam godina i rješavanje kaznenih predmeta u kojima prijeti nastupanje zastare. Izvješća o ispunjenju ciljeva poboljšanja učinkovitosti rada sudova dostavljaju se i prezentiraju predsjednicima sudova po isteku svakog tromjesečja – kažu u Ministarstvu pa dodaju da su navedene aktivnosti dovele do toga da je na kraju 2022., u odnosu na 2021., smanjen ukupan broj neriješenih predmeta na svim sudovima s 508.037 na 452.850 ili za 10,86 posto, dok je u istom razdoblju vrijeme rješavanja predmeta skraćeno za 56 dana, odnosno s 303 dana u 2021. na 247 u 2022.

Što se stambenih sporova radi iseljenja tiče, u 2019. sudovi su zaprimili 706 predmeta, godinu kasnije 660, u 2021. godini 569, a preklani 551.  

VIDEO Još 4 zemlje nisu priznale Hrvatsku. Znate li koje?