Izvanredni profesor s Fakulteta političkih znanosti i stručnjak za Rusiju i postsovjetski prostor Davor Boban gostuje u specijalnoj emisiji Večernji TV 'Rat za Ukrajini' u kojem komentira aktualnu situaciju u Ukrajini.
POGLEDAJTE EMISIJU OVDJE
- U kontaktu sam s tri profesorice iz Ukrajine. Jedna je u bijegu iz Harkova sa svojom obitelji. Druga je u Kijevu u podrumu svoje obiteljske kuće, a treća je na zapadu Ukrajine i tamo se ne vode nikakve bitke.
Na pitanje kakvo je stanje na terenu, kazao je: - Čuo sam se nakratko s profesoricom iz Harkova jer su ipak u bijegu. Što se tiče Kijeva, vode se žestoke borbe. Prema posljednjim informacijama Rusi nisu ušli u grad, odbijeni su. Nadamo se da neće doći do invazije.
Komentirao je otpor ukrajinskih snaga.
- Tehnički, ne znam postoji li manjak otpora jer ovo traje tek dan i nešto. Ova invazija dolazi iz Bjelorusije. Mi još uvijek ne možemo pronaći ratnu mapu da znamo kakvo je pravo stanje na terenu. Ne znamo kakvo je stanje na terenu. Ukrajinci se bore. Postoji jako veliki razmjer između ruske i ukrajinske vojske. Ukrajinska vojska je bila izuzetna loše financirana od 2014. godine, a nakon toga počne oporavak. Rusi imaju navodno 60 milijardi dolara u proračunu za obranu, a Ukrajinci oko 3 ili 4 milijarde dolara. Ono što je prednost ukrajinske strane je to imaju 40 milijuna stanovnika. Znači, mogu imati veliku vojsku.
Upitan koliko kriza može potrajati, profesor je ustvrdio da iskreno ne zna.
- Može trajati tjednima ili mjesecima. Ovo nije kriza samo između Ukrajine i Rusije. Ovo je kriza između Rusije i ostatka Europe i SAD-a.
Na pitanje kolika je odgovornost Zapada, odnosno je li SAD mogao i trebao učiniti više, profesor Boban ističe kako je ovo ruska invazija protiv jedne nezavisne suverene države.
- Rusija je isključivo kriva za ovo. Ne može reći da se dijeli krivnja između Amerikanaca i Rusa. Iz ove perspektive možemo reći da su Amerikanci trebali inteligentnije postupati prema Rusima. Ali, ne u ovom trenutku. Već u posljednjih 30 godina. Ne može se reći da oni nisu bili neprijateljski nastrojeni. Imali su planove za postavljanje raketnog štita, ali Amerikanci su odustali. Zanimljivo je kad su Amerikanci odustali, Poljska je bila nezadovoljna. Dio Baltičkih zemalja već godinama strahuje od potencijalne ruske opasnosti. Treba reći da postoji NATO, ali i Organizacija kolektivne sigurnosti koja je ruski pandan NATO-u. Rusija je kriva za ovu invaziju, Amerikanci su trebali voditi posljednjih 30 godina drugačiju politiku. Bush i Trump su vodili agresivnu vanjsku politiku. Bidenova vanjska politika nije pretjerano agresivna. Zanima me kako bi bilo da je invazija počela za vrijeme bivše američke administracije i kakva bi bila reakcija zapadnih zemalja, SAD-a, Kanade. Rusi trebaju objasniti kako NATO ugrožava njihovu sigurnost. Stalno to ponavljaju. Putin treba objasniti tu opsjednutost ruskom sigurnošću i opasnošću Zapada. Čemu ? - pita se.
Smatra kako Putinovi apetiti ne prestaju s Ukrajinom. Podsjeća da su prije godinu dana bili prosvjedi u Bjelorusiji i da je tada pomoć Aleksandru Lukašenku dao Vladimir Putin, a da dio napada ide iz same Bjelorusije.
- Bjelorusija je šaptom pala da to nitko nije primijetio - napominje poznati stručnjak.
Govoreći o mogućoj podjeli Ukrajine, Boban podsjeća da je Ukrajina teritorijalno najveća europska zemlja nakon Rusije te da treba postaviti pitanje imaju li Rusi izlaznu strategiju.
- Jer što ako želi zavladati sa zemljom veličine oko 600 000 kvadratnih kilometra i oko 40 milijuna stanovnika? Čak i ako je 10 posto stanovnika za Kremlj, zašto bi ostali pristali na marionetsku vlast? Imaju li Rusi izlaznu strategiju? - pita se Boban i podsjeća da bi se to očekivalo od Amerikanaca kad su napali Irak, pa je ipak nisu imali.
Na pitanje kolika je opasnost za našu regiju, pogotovo BiH, ugledi stručnjak odgovara da je nama bio najgori rat koji smo sami prošli do 1991. do 1995. godine.
- Ali kad vidite u stranim medijima da je ovo najgora kriza u Europi od 1945. godine, onda je ovo kriza koja može pogodite sve. Ovo može biti opasnost za cijelu jugoistočnu Europu. Što se tiče entiteta u BiH Republike Srpske i Srbije, Rusija preko njih pokušava utjecati na jugoistočnu Europu i vršiti pritisak da te zemlje ne uđu u NATO i uspijeva im. Srpski predsjednik Vučić je prije dva dana imao jednu od rijetkih lucidnih izjava, a to je da oni priznaju teritorijalni integritet Ukrajine, ali i to da 80 posto nacije će biti na strani Rusije što god oni učinili. To pokazuje da kao političar ima interes da se njegova zemlja približava Europskoj uniji - izvoru novca. Mislim da će biti Republika Srpska i Srbija biti po strani.
Osvrnuo se i na to koliko sankcije mogu utjecati na Rusiju.
- Pokazalo se ako sankcijama udarite na najbliže u Putinovom krugu i to određene suradnike ili oligarhe da to može imati utjecaj. Jučer i danas je došlo do iznimnog pada Moskovske burze. Ako dođe do pada standarda, Rusi bi mogli prosvjedovati. Oni rijetko prosvjeduju, ali prosvjeduju silovito. Režim mora voditi računa o raspoloženje svojih građana.
- Putin može biti siguran što je duže na vlasti. Po mogućnosti do svoje smrti. Jer ako ode u mirovinu, nikad neće biti siguran da će njegovi nasljednici rade što on želi. Njemu je cilj da što duže bude na vlasti.
Pratite OVDJE što se iz minute u minuti događa u Ukrajini
Ovaj profesor govori kao da predaje mašinogradnju, a ne političke nauke. Na puno pitanja nema odgovora niti je došao sa ikakvim svojim osobnim komentarom, kojega nismo čitali zadnje vrijeme svakodnevno.