Troje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda (VS), odvjetnici Lidija Horvat i dr. sc. Šime Savić, te aktualni predsjednik Đuro Sessa, dali su nam na uvid programe rada, temeljem kojih će, možda i uz saslušanje, svoje mišljenje o njima dati Opća sjednica Vrhovnog suda i saborski Odbor za pravosuđe, a to je i jedan od elemenata na kojem će predsjednik Zoran Milanović temeljiti svoj prijedlog kojeg će dati na glasovanje Hrvatskom saboru. Horvat je program napisala na pet stranica, Savić na devet i Sessa na 25 (uz dva dodatka o Pravosudnoj akademiji i godišnjem rasporedu poslova). Objavljujemo sažetke u kojima smo izostavili opći prikaz nadležnosti VS-a i ovlasti predsjednika kojeg su dali Savić i osobito detaljno Sessa.
HORVAT: BODOVI ZA EDUKACIJU VJEŽBENIKA I SUDACA
Lidija Horvat smatra da je ažuran i stručan rad sudova i sudaca temelj povjerenja građana u pravosuđe. Sadašnje stanje, velik broj neriješenih predmeta, dugotrajnost najtežih kaznenih predmeta, odluke koje često ne korespondiraju osjećaju javnosti o zakonitosti i pravednosti te ponašanje sudaca koji se često nalaze u situacijama koje generiraju sumnju u njihov nepristran i stručan rad, mora se promijeniti. Ona bi se fokusirala na podizanje učinkovitosti rada ne samo VS-a već i cijelog pravosuđa, na rigorozno poštivanje sudačke etike, jačanje transparentnosti rada sudova te na jačanje ugleda pravosuđa i povjerenja u njega.
Polazeći od ovlasti predsjednika VS-a, ona namjerava: uvesti obavezno radno vrijeme i rad sudaca na sudu; motivirati suce da rasprave vode u kontinuitetu, uz primjenu svih instrumenata protiv odugovlačenja postupka; poticati drugostupanjske sudove da meritorno riješe predmet (umjesto što ukidaju presude); predložit će i donošenje novog kodeksa ponašanja sudaca koji će braniti svaku političku aktivnost sudaca, isključiti svaki kontakt sa strankama i odvjetnicima izvan postupka; predložit će sigurnosne provjere sudaca svakih pet godina; organizirat će novi način objave SVIH pravomoćnih presuda i rješenja jer je aktualni nepregledan i nepristupačan, te će uvesti nasumičnu kontrolu pojedinih referada.
Edukacija sudaca, sudskih savjetnika i vježbenika mora biti stalna, za što bi se, kao i za znanstveni i stručni rad i usavršavanje, dobivali bodovi.
Ključno je vratiti povjerenje građana u pravosudni sustav te u zakonitost rada, čestitost sudaca kao i u pravičnost u vođenju postupka. Stoga daje značaj pravilima za izuzeće sudaca, te postupcima u kojima predsjednici sudova odlučuju o zahtjevima za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. To bi osobno nadzirala, tražila očitovanja i pravično dosuđivala naknadu građanima kod prekoračenja danog roka. Ne bi se susprezala od pokretanja stegovnih postupaka zbog neurednog obnašanja dužnosti, a za teška kršenja primjerena je i kazna uskrate od plaće. Uvođenjem osobne odgovornosti suca spriječila bi da porezni obveznici snose značajan trošak naknada za suđenja u razumnom roku. Ali zalaže se za procesnu disciplinu i najoštrije bi osudila odugovlačenje postupka od stranaka.
Poradila bi na uravnoteženju opterećenosti sudova i drugačijem bodovanju rada na složenim predmetima. Pritužbama za pristranost sudaca, nezakonit rad pa i moguću korupciju, pristupila bi s najvećom pažnjom, ne bi prezala niti od podnošenja kaznene prijave. Suci moraju biti i materijalno neovisni, a jačala bi njihovu neovisnost od politike i pripadnosti bilo kojoj skupini, vjerskoj ili drugoj organizaciji. Sprječavanje sukoba interesa sudaca (uz primjenu propisa o izuzeću) i kodeks ponašanja važni su mehanizmi osiguranja pune neovisnosti sudaca.
Horvat zaključuje da i zakonodavac treba donijeti mnoge nove propise, na čemu bi surađivala i s drugim dijelovima pravne struke kroz inicijative za bolje pravno uređenje sudskih postupaka i izbora sudaca.
SAVIĆ: PRIORITET DIGITALIZACIJA I PRISTOJNI UREDI SUDACA
Savić sa žalošću ističe da je pravosuđe percipirano kao korumpirano, nestručno, presporo, nepotizam kod imenovanja sudaca i (politička) podobnost je odlučujući kriterij za njihov izbor. Od strane pravosuđa nije učinjeno ništa da se ta percepcija izmijeni. Nedostaje transparentnost i poduka o ulozi pravosuđa jer inače sve negativnosti u društvu završavaju kao negativna ocjena na sudbenoj vlasti.
Samo je jedan sudac 2019. razriješen bez svoje volje, a i za to je trebalo da ga osude za kazneno djelo. To znači da pravosudni sustav nije našao načina kako poboljšati stanje. Primjenjuju se načela ne talasaj i načelo nepovredivosti sudaca, odnosno izopačeno načelo slobode suca. Sudac je slobodan u svom sudskom uvjerenju, ali ne i u tome hoće li raditi, kako stručno će raditi, kako brzo će raditi, hoće li čuvati vlastiti ugled i ugled pravosuđa.
Smanjenje broja neriješenih predmeta i skraćenje trajanja sudskih postupaka trebao je biti glavni zadatak rukovodećih ljudi u pravosuđu. Lobiranja pri imenovanju sudaca (DSV) dovela su do percepcije o velikom klijentelizmu i nepotizmu, često nisu imenovali sposobni, već oni koji su imali “nekog”. A posljedica toga je da ne znaju razlučivati bitno od nebitnog, pa postupci traju i desetke godina. Krši se standard suđenja u razumnom roku. Stručnosti sudaca pridaje se malo pažnje, zanemaruje već kod izbora i napredovanja sudaca.
Neujednačena sudska praksa dovodi do pravne nesigurnosti i neizvjesnosti, što negativno utječe na stvaranje slike o sudovima, ali i na gospodarstvo. Pojave stvaranja “sudskog kaosa i dezorijentiranosti, da ne kažem proizvoljnosti suđenja”, mora spriječiti upravo Vrhovni sud čiji je glavni zadatak ujednačavanje sudskih odluka.
Rušenju ili povećanju ugledapravosuđa najviše mogu doprinijeti sami suci. “Fešta” petorice sudaca u Splitu poražavajuća je za cjelokupni pravosudni sustav te je pričinjena nesaglediva šteta svim drugim časnim sucima kojih je na svu sreću ipak većina, kaže Savić.
Nema popravka na bolje ako se ne poboljša materijalna pozicija sudova i sudaca. Žalosno je vidjeti sudske spise nabacane na podu. Učinak digitalizacije još se ne vidi i to je jedan od prioriteta. Sucima treba omogućiti pristojne urede, koji neće - u usporedbi s odvjetničkim – stvarati na prvi pogled osjećaj nevažnosti i bespomoćnosti sudbene vlasti i ukazivati na nebrigu države za stanje u pravosuđu.
Savić ima osam mjera za rješavanje problema u pravosuđu:
1. Predlagati i inicirati da se eksponirani suci klone svakodnevnih medijskih istupanja o svemu, svakome i svačemu, poglavito javnog druženja sa osobama kojima se sudi i koje prati negativno javno mnijenje. Zato treba jasnije urediti ponašanje sudaca u javnosti, te pokretati postupke protiv onih koji krše uzuse ponašanja.
2. Organizirati kontinuiranu izobrazbu i edukaciju sudskih kadrova s kontrolama znanja sudaca.
3. Umjesto “svaštarenja” uvesti specijalizaciju sudaca, posebice žalbenih spisa pa tako naknade šteta trebaju rješavati županijski sudovi u Zagrebu, Splitu Rijeci i Osijeku.
4. Treba nam politički neobojena reforma pravosuđa
5. Radi ujednačenja sudskih odluka Vrhovnog suda pa treba snažno pojačati zauzimanje stajališta na sjednicama sudova, a poglavito na Općoj sjednici VS-a.
6. Neujednačena praksa je generator postupaka i opterećuje sud. Treba prestati praksa nezakazivanja rasprava u žalbenom postupku.
7. Radi rasterećenja sudova i ubrzanja postupaka treba ojačati svijest građana i pravnih osoba da spor mogu riješiti i izvan suda, pa i pred mnogobrojnim centrima za mirenje i medijaciju.
8. Izboriti se za bolji položaj sudova, obnovu postojećih i izgradnju novih zgrada, uređenje soba za rasprave i sudačkih ureda; arhiva, te za digitalizaciju i informatizaciju pravosuđa.
SESSA: SUCE NIŽIH SUDOVA POTICATI NA PRIVREMENI RASPORED U VS
Đuro Sessa početak rada Visokog kaznenog suda (VKS) drži važnim za oživotvorenje ustavne pozicije VS-a kao najvišeg suda u državi i za ujednačenje prava. Procjenjuje da će sljedećih od 8 do 10 mjeseci manji broj kaznenih predmeta stizati na sud, jer će o žalbama odlučivati VKS, a tek nakon toga mogući su izvanredni pravni lijekovi o kojima će odlučivati VS. Za to vrijeme rješavat će se aktualnih oko 560 predmeta (mjesečno se rješava 90). Izvanredni pravni lijekovi rješavaju se četiri i pol mjeseca i taj prosjek treba smanjiti, ističe Sessa i u tomu vidi važnu ulogu predsjednika VS-a kako bi se što prije našao odgovor o pravnim prijeporima. VKS dovodi i do promjene u nadzoru rada sudaca i sudova jer predsjednik VS-a sada će nadzirati rad VKS-a, a predsjednik tog suda preuzima nadzor kaznenih sudova iz županijske nadležnosti. U Sessinu mandatu obavljen je nadzor kaznenih i građanskih odjela više od polovice županijskih sudova i da nije bilo epidemije lani bi prošli i ostatak. Rad sudova je ažuran i uredan.
Sastanci s predsjednicima odjela i predsjednicima žuapnijskih sudova su važan pomoćni alat radi ujednačavanja sudske prakse, te u njih treba uključiti i suce VKS-a, ali i predsjednike viših sudova koji propustom zakonodavca nisu uključeni. Predložio je izmjene s kojima bi Vrhovni sud mogao odrediti nadzor nad obavljanjem poslova sudaca i sudova bilo kojeg redovnog ili specijaliziranog suda.
Suce nižih sudova treba i dalje poticati na privremeni raspored u Vrhovni sud jer to sucima VS-a omogućuje da se posvete složenim predmetima. Ali, interes je slab jer ih se ne može financijski stimulirati pa će Sessa inzistirati da se to omogući kroz podzakonski akt Ministarstva pravosuđa. To bi omogućilo potpunu ažurnost najvišeg suda kroz četiri godine.
Služba za praćenje i proučavanje sudske prakse ranije je bila usko grlo, jer su odluke dosta vremena zadržavane u evidenciji. Od sredine 2018. promijenjen je voditelj te je rad drugačije organiziran što je dovelo do smanjenja broja neriješenih predmeta, uz uvođenje vijeća za trijažu. Uz suce VS-a tomu su doprinijeli i sudski savjetnici, službenici i namještenici, te bi stoga Sessa i dalje inzistirao na njihovu stručnom usavršavanju i popunjavanju upražnjenih radnih mjesta.
Sessa ističe da je rad Vrhovnog suda za njegova mandata bio otvoreniji javnosti, jer su objavljivane sve odluke od šireg interesa. Inzistirat će i na objavi svih odluka sudova drugog stupnja radi valjane argumentacije zahtjeva u izvanrednim pravnim lijekovima pred VS-om, a prilagodit će se tražilice i pojednostaviti baze podataka za širu javnost.
Lani je Vrhovni sud zaprimio 536 pritužbi na postupanje sudova i u svakom pojedinom slučaju tražena su izvješća o osnovanosti i poduzetom. Iako to iziskuje veliki angžman i utrošak radnog vremena, Sessa smatra važnim na tomu i dalje inzistirati.
Nužna je rekonstrukcija zgrade Vrhovnog suda stradale u potresima, pa je traženje zamjenskog prostora izazov jer se mora voditi računa i o dignitetu sudbene vlasti.
VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Nije mi jasno kako smo (RH) ispunili uvjete iz čl.23 (Pravosuđe) kao zadnji preduvjet ulaska u EU?????????