Direktor AstraZenece: Sirovine za cjepivo za EU sada dovozimo i iz drugih zemalja

Već nekoliko sati nakon vijesti o registraciji njihova cjepiva, Pascal Soriot, direktor AstraZenece, održao je briefing za novinare. Na njemu su bili i Andrew Pollard, glavni znanstvenik grupe za razvoj cjepiva, te Ruud Dobber i Mene Pangalos, dvojica potpredsjednika AstraZenece, a riječ je o cjepivu kojeg je Hrvatska kupila 2,7 milijuna doza. Goruća tema jest problem distribucije cjepiva ove britansko-švedske farmaceutske kompanije. Netom prije objave odobrenja Europska komisija objavila je ugovor s AstraZenecom, no s precrtanim informacijama koje su poslovne tajne.

Neizbježni zastoji i kvarovi

Iz tvrtke nisu željeli razgovarati o ugovoru, pa tako ni Pascal Soriot nije želio odgovoriti na pitanja postavljena na briefingu. Na naše pitanje o tome hoće li ta kompanije moći isporučiti količine koje se u Europskoj uniji i u Hrvatskoj očekuju rekao kako se “čini sve što je moguće da bi se cjepivo učinilo raspoloživim za sve zajednice u svijetu što prije. Što se EU tiče, posvećeni smo isporuci desetaka milijuna doza tijekom sljedećih mjeseci, rekao je. Što se tiče pritiska kojemu je EK izložio AstraZenecu, u kompaniji ističu kako je proces skaliranja, odnosno omasovljenja proizvodnje cjepiva kompleksan i izazovan.

– Neizbježni su zastoji i kvarovi u proizvodnji cjepiva kada se uzme u obzir brzina kojom su razvijena. Vjerujem da smo riješili sve te probleme pa se sada možemo posvetiti podizanju kapaciteta proizvodnje cjepiva namijenjenog Europskoj uniji – rekao je Soriot.

– Najjednostavnije, radi se o vrlo kompliciranom procesu, ne proizvodimo sok od naranče! Timovi koji taj proces provode moraju se i uvježbati. Alternativa bi bila čekati dok se proces ne dovede do savršenstva, no u tom slučaju sada ne bismo imali cjepivo. Imamo ga, ali ne u količinama koje bismo željeli, ali očekujemo da ćemo te maksimume doseći u kratko vrijeme, nadmašiti pretpostavljenih 31 milijun doza u prvom kvartalu, rekao je Soriot dodajući kako već za nekoliko dana kreće prva tranša od tri milijuna doza. Ovdje treba dodati i informaciju od nedjelje prema kojoj je Ursula von der Leyen uspjela ishoditi od AstraZenece još 9 milijuna doza. Kao drugi problem spomenuo je nabavu temeljnih sirovina za izradu cjepiva koje se sada dovoze iz AstraZenecinih tvornica drugdje u svijetu u pogone koji cjepivo rade za članice EU. Na naše pitanje zašto se cjepivo u Europu ne dopremi iz proizvodnih pogona drugdje u svijetu odgovoreno je kako su sadašnji kapaciteti koje je AstraZenece osigurala dovoljni za tri milijarde doza, a u distribuciju je uključeno više od 20 partnera u više od 15 zemalja te su dane i četiri licencije za proizvodnju.

VIDEO: Branka Aničić, prva cijepljena u Hrvatskoj, primila je drugu dozu: "Već vidim susret s obitelji"

– Svaki proizvodni lanac razvijen je u suradnji i uz financiranje zemlje ili međunarodne organizacija, poput Europske komisije, u skladu s ugovorom koji smo potpisali. Svaki lanac postavljen je kako bi se zadovoljili uvjeti dogovoreni ugovorom, cjepivo proizvedeno u bilo kojem od tih lanaca radi se za to konkretno tržište ili regiju – navode, a na pitanje o efikasnosti kažu kako je EMA preporučila primjenu dvije standardne doze u razmacima od četiri do 12 tjedana kod populacije starije od 18 godina. Menelos Pangalos, jedan od potpredsjednika AstraZenece, rekao je kako je efikasnost tolika da nema više potrebe istraživati primjenu gdje se davalo pola pa cijela doza o čemu je bilo govora ranije. Što se tiče učinkovitosti kod starije populacije, ističe se kako je vijest o znatno smanjenom učinku bila sasvim netočna.

Netočno da ne djeluje kod starijih

– Vjerujem da je francuski predsjednik Macron pogrešno protumačio neki podatak. Imamo dovoljno dokaza koji podupiru korištenje cjepiva i kod populacije starije od 65 godina – rekao je dr. Pollard.

– Najnovija objava u časopisu The Lancet pokazala je da se kod starije populacije pokazuje jaki imunosni odgovor pri čemu 100% starijih razvija antitijela nakon primjene druge doze – odgovorili su u AstraZeneci. Također, nema znanstvenog dokaza da bi cjepivo bilo manje efikasno protiv novih sojeva virusa. – Cjepivo AZD1222 sadrži genetski materijal proteina šiljastog nastavka virusa SARS-CoV-2 a promjene u genetskom kodu primijećene u novim sojevima ne mijenjaju strukturu tog proteina. To znači da bi imunosni sustav i dalje morao suzbijati virus ako mu kasnije bude izložen – naveli su i dodali kako Sveučilište u Oxfordu počinje s testiranjem učinkovitosti cjepiva protiv novih sojeva pa se nadaju da će uskoro objaviti podatke.