Devet komora u zdravstvu o nedoumicama u vezi s cjepivima

Druga je doza djelotvorna i dva tjedna nakon propisanog roka za cijepljenje

FILE PHOTO: Vaccination with Pfizer-BioNTech coronavirus disease (COVID-19) vaccine of the medical staff, in Brussels
Foto: YVES HERMAN/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
1/2
30.01.2021.
u 14:00

Cjepiva su vrlo učinkovita, cijepljenjem se rizik od obolijevanja i teških oblika COVID-19 smanjuje čak i do 95 posto

Novi sojevi koronavirusa pojavili su se istovremeno sa spasonosnim cjepivom pa je ključno pitanje hoće li nova cjepiva biti učinkovita i na njih, no preliminarni rezultati laboratorijske studije koju su proveli Pfizer i Sveučilišta Texas Medical Branch (UTMB) ohrabruju. Sugeriraju da za nove sojeve vjerojatno neće biti potrebno novo cjepivo.

Trajnost zaštite nepoznata

Ti rezultati upućuju na to da mutacije koronavirusa identificirane u južnoafričkom i britanskom soju imaju tek nešto manji negativan učinak na efektivnost antitijela koje generira Pfizerovo cjepivo. Studije još nije prošla recenziju, provedena je u laboratoriju i testirana tek na dijelu mutacija koje su nađene u novim sojevima virusa, a ne na samim novim sojevima. Nije potvrđeno ni da su ti rezultati statistički značajni, no kao i rezultati ranijih studija, sugeriraju da bi učinak novih sojeva virusa na učinkovitost virusa trebao biti nevelik. Znanstvenici istražuju sve mutacije virusa i očekuju rezultate unutar dva tjedna, prenio je Reuters.

A devet hrvatskih komora u zdravstvu organiziralo je webinar o cijepljenju protiv COVID-19 u okviru javnozdravstvene kampanje “Imaš znanje, budi primjer!”, pokrenute za dodatno informiranje zdravstvenih djelatnika o važnosti i svim aspektima cijepljenja protiv virusa SARS-CoV-2.

 Branka Aničić, prva cijepljena u Hrvatskoj, primila je drugu dozu: "Već vidim susret s obitelji"

 

S obzirom na probleme oko isporuke cjepiva, mnoge zabrinjava moguća kašnjenja s docjepljivanjem cjepivom Comirnaty, čija se druga doza daje 21 dan nakon prve, kao i Moderninim, koje se docjepljuje nakon 28 dana.

– Ni u kliničkim ispitivanjima nisu svi bili cijepljeni isključivo nakon 21 ili 28 dana. Kod Comirnatyja su ispitanici primili drugu dozu u rasponu između 19 i 42 dana nakon prve doze, a sličan je okvir i za Modernino cjepivo, -7 ili +14 dana. Ako se zakasni do dva tjedna, bit će isto kao u kliničkim ispitivanjima – objasnila je dr. Nikica Mirošević Skvrce iz HALMED-a.

Cjepiva su vrlo učinkovita, no koliko će nas dugo štititi – još je nepoznato. Dr. Mirošević Skvrce napominje da će se ispitanici iz kliničke studije pratiti dvije godine pa će tek potom biti poznata i trajnost zaštite. Problemi s isporukom cjepiva ovih dana nameću i pitanje: je li dovoljna jedna doza?

– Puna 94 ili 95-postotna zaštita bit će postignuta dva tjedna nakon druge doze, no podaci jasno pokazuju da je djelotvornost nakon prve doze, a tjedan dana prije druge doze, najmanje 52 posto, pa već jedna doza štiti – objasnio je prof. Goran Tešović iz Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, referirajući se na Pfizerovo cjepivo. Modernino je skoro identično, kazao je, različite su mu samo neke pomoćne tvari. Modernino cjepivo ima tek nešto nižu učinkovitost za osobe starije od 65, ali je i tu gotovo 90%, a oba sasvim sigurno preveniraju razvoj teškog oblika COVID-19 i smrt. Većina nuspojava su im blage. AstraZenecino cjepivo je tek nešto niže djelotvornosti, od 60% do 90%. Nuspojave su većinom kao i kod drugih cjepiva (osjetljivost mjesta uboda, slabost, mučnina...) i slične kod sva tri cjepiva iako je ovo potonje vektorsko, a prva dva mRNA cjepiva. Uz studiju trećeg cjepiva vežu se i dva slučaja teške nuspojave transverzalnog mijelitisa.

– U prvom slučaju radilo se sudioniku ispitivanja koji je cijepljen, ali je riječ otprije nedijagnosticiranoj multiploj sklerozi. Drugi je sudionik koji je dobio placebo, ali je placebo u ovoj studiji zapravo bilo 4-valentno meningokokno cjepivo, a kod njega postoji već opisana teška nuspojava transverzalnog mijelitisa – razjasnio je prof. Tešović.

Alergije na penicilin, hranu

Još nije poznato mogu li preboljele osobe prenositi virus, kao ni trajanje imuniteta, a niti jesu li osobe koje su COVID preboljele imune na nove sojeve te što ako se pojave još noviji sojevi.

– Unatoč brojnim nepoznanicama, potvrđeno je da svaka osoba cijepljenjem smanjuje rizik od bolesti i njena teškog oblika i do 95%, a da se cijepi i samo 20% populacije, smanjit će se rizik prijenosa virusa – kaže prim. Bernard Kaić iz HZJZ-a.

Još se ne zna hoćemo li se cijepiti svake godine, kao ni postoji li korelacija protutijela i zaštite. Netko od medicinara podsjetio je da su na fakultetu učili kako svako ispitivanje novih cjepiva ima četiri faze i traje sedam do deset godina, pa upitao kako to da je ovo izuzetak. Odgovoreno je da se inače 2000-3000 ispitanika smatralo vrlo velikim uzorkom, a ovdje ih je bilo 37.000. Pacijenti nakon inzulta mogu se cijepiti, a cjepivo se preporučuje i osobama s malignom bolešću ako nemaju neku od kontraindikacija. Alergije na hranu, biljke i sl. nisu kontraindikacije, kao ni penicilin, neki su od odgovora stručnjaka, a snimka webinara dostupna je na: https://www.hlk.hr/ 

Komentara 15

BA
babovac
15:26 30.01.2021.

Dajte nam recite bar nešto o agendi u Davosu koji se ovih dana odvija upravo pod tim nazivom - agenda. Što šefovi plandemije govore, koji su slijedeći koraci?

Avatar old_habits_die_hard
old_habits_die_hard
14:42 30.01.2021.

baš nitko ne želi taj "sveti" sekularni sakrement - korona cjepivo!!

DU
Deleted user
14:59 30.01.2021.

Kada bi PCR mjerio bolest/zaraznost, onda bi se moglo odrediti i koliko ima lažno pozitivnih i lažno negativnih rezultata, i ti rezultati ne bi ovisili niti o jednom parametru izvan PCR uređaja. S obzirom da to nije slučaj, WHO još uvijek nije sposoban reći koliko PCR ima lažno pozitivnih, a koliko lažno negativnih rezultata, niti će ikada biti. PCR postupak se ne bi trebao koristiti u službi gatanja je li netko bolestan ili nije. To je puno puta rekao i izumitelj PCR postupka Kary Mullis.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije