Sve dosadašnje analize pokazuju da uvođenje eura nije ili je tek minimalno utjecalo na povećanje cijena. Nešto veća inflacija u Hrvatskoj nego u drugim zemljama EU bila je uzrokovana iznimno dobrim oporavkom turizma, dakle efektom potražnje, te troškovnim šokovima, prvenstveno cijena energije. No ona se sada smiruje. Mijenja se okvir cijele makroekonomske priče jer u idućoj godini ne očekujemo da će inflacija biti glavna tema, već hoće li se recesija koja je već započela u Njemačkoj i srednjoj Europi preliti na nas i kada - kazao je ekonomski analitičar Velimir Šonje na jučerašnjoj 35. tradicionalnoj konferenciji za proizvođače i trgovce MAGROS 2023. u organizaciji časopisa Suvremena trgovina.
Marže osjetno niže
Suočen s problemima poput inflacije i sve veće osjetljivosti potrošača, sektor trgovine, istaknuto je, pokazao je veliku fleksibilnost u proteklom razdoblju. Marže trgovaca osjetno su pale, najviše u zadnjih pet godina, a kako bi se odgovorilo na brze promjene i zahtjeve potrošača te zadržala konkurentnost, ključni su ulaganja u nove tehnologije, održivost i digitalizaciju koji se sada, u kombinaciji s rastućim kamatama, moraju financirati i skupljim kapitalom, kazao je direktor i glavni urednik Suvremene trgovine Srećko Sertić. Ponašanje potrošača se pak promijenilo. Prema istraživanjima, 35% njih planira uštedjeti na hrani, a polarizacija skupina s višim i nižim prihodima se smanjuje. Ipak, kretanja u trgovini govore kako je u prvih osam mjeseci ove godine promet od trgovine na malo realno rastao 2,1% u odnosu na isto razdoblje lani, a kako potrošnja čini oko 60% BDP-a, taj rast ukazuje na stabilan rast gospodarstva i u trećem tromjesečju ove godine, čemu je pripomogla i dobra turistička sezona, kazao je predsjednik Komore Zagreb Josip Zaher.
VEZANI ČLANCI:
Na pitanje kako se na trgovinu odrazila nova regulacija rada nedjeljom, trgovci su jučer mahom odgovarali kako je zakon stupio na snagu sredinom ove godine pa će se njegovi puni učinci vidjeti tek iduće godine kad 16 radnih nedjelja trgovci budu morali rasporediti na čitavu godinu. Mali trgovci-obrtnici smatraju se najpogođenijima te zahtijevaju da sami imaju pravo izbora hoće li ili ne raditi nedjeljom. A ni Vladino "zaključavanje cijena" 30 umjesto dosadašnjih osam grupa proizvoda, slažu se trgovci, ne daje rezultata. Cijene i dalje rastu, a prodaja roba količinski pada. Traži se sinergija sviju u lancu, od proizvođača, nabave, logistike i trgovaca, kako bi se teret poskupljenja podijelio i ublažio.
Katalozi glavno štivo
Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge potrošača, kaže kako se potrošači s prelaskom na euro još uvijek muče s cijenama koje se stalno mijenjaju pa su iz udruge zatražili da se dvojno iskazivanje cijena produži i na iduću godinu.
- Nijedna zemlja nije ušla u EU u visokoj inflaciji. Slovenija je ušla 2007. s inflacijom od 7,8% pa su rekli da je visoka, a naša je bila 13,8%. Cijene su nam na razini 98,6% prosjeka EU, a prihodi, mirovine i plaće na 40%. Treba doista biti umjetnik i s tom razinom primanja podmirivati ovako visoke cijene - rekla je Knežević. Domeće kako potrošači danas najviše kupuju na akcijama pa je jedna od najčešćih pritužbi da im Hrvatska pošta u manja mjesta ne dostavlja kataloge trgovaca.
- Kupuje se najnužnije i tome će se morati prilagoditi i trgovina inače neće imati kome prodavati. Čak 43% potrošača tvrdi kako teško podmiruje troškove košarice, a 26% njih da se puno toga moralo odreći - zaključila je Knežević.
VIDEO Ljudi pitaju za cijenu i odu: Zbog poskupljenja povrća odustaje se i od zimnica
Cijene rastu, količinski se manje robe proda i na kraju su svi profitirali na račun potrošača. Nisu više ni akcije što su nekada bile. Gledajući kataloge možemo vidjeti kako nam stalno vrte jedne te iste proizvode kroz akciju, ono što je bilo na početku mjeseca sada se nudi na kraju mjeseca.