S novim ratom svijet ulazi u novu neizvjesnost, koja se zasad oslikava kroz poskupljenje energenata, zatvaranje granica, strah da će bliskoistočni rat prerasti lokalne okvire, pa do straha od pojedinačnih terorističkih napada svugdje u svijetu. U takvom okruženju ovaj se četvrtak sastaje vodstvo Europske središnje banke koja je na deset prethodnih sjednica donosila odluku o dizanju kamata. Opće je uvjerenje analitičara da će središnja banka iz Frankfurta ovaj tjedan pauzirati s povećanjem kamatnih stopa koje je počelo u srpnju prošle godine i dovelo do rekordne kamate za ključne eurske operacije od četiri do 4,75 posto.
To se strmo povećanje kamatnih stopa zasad sporije nego drugdje u europodručju prelijeva na hrvatsko tržište novca jer domaće banke plivaju u eurima zato što je prije ulaska u eurozonu regulator morao osloboditi goleme pričuve, pa je ponuda kapitala veća od potražnje za kreditima. Zasad je to stvorilo nevolje jedino središnjoj banci koja plaća visoke kamate na depozite koje poslovne banke i država čuvaju kod njih, trenutačno četiri posto.
VEZANI ČLANCI:
Do kraja ove godine HNB bi bankama mogao isplatiti oko 460 milijuna eura kamate na prekonoćne depozite, što je diglo profitabilnost bankarskog sektora na povijesne razine, a na visokim će kamatama ponešto profitirati i državna riznica, koja također ima znatne novčane viškove pa bi središnja banka i državi mogla platiti 80 do 90 milijuna eura kamate na viškove koje čuva kod njih. Zahvaljujući političkom pritisku, konačno su i u Hrvatskoj počele rasti kamate na štednju građana te se one sada kreću od jedan do tri posto na oročenja do i oko godine dana.
Očekuje se da će u tom smjeru stići još jedan poticaj sa strane Ministarstva financija koje će građanima ponuditi da kupe kratkoročne državne papire – trezorske zapise koji se izdaju na rok od šest mjeseci ili godine dana. Kamata na trezorske zapise ne bi smjela biti niža od kamate koju HNB plaća za prekonoćne depozite, odnosno manja od četiri posto. Povuku li građani štednju da bi kreditirali državu, smanjit će se i bankarski viškovi koji stoje na računu središnje banke.
VEZANI ČLANCI:
Hrvatska ekonomija raste brže od većine članica EU, ali ima i natprosječno visoku inflaciju, drugu najveću u europodručju, zbog čega se hrvatski član vodstva Europske središnje banke Boris Vujčić u svojim rijetkim javnim istupima vezanim uz inflaciju dosad nije izjašnjavao za sporije podizanje kamatnih stopa, kao što to, naprimjer, čine prezaduženi Talijani. Pauzira li ECB s dizanjem kamatnih stopa ovaj četvrtak, kao što je to prije njih učinio američki FED, to još uvijek ne znači da su kamate dosegnule vrh i da bi mogli očekivati njihovo spuštanje.
Vodstvo Europske središnje banke ističe da će kamate biti visoke "koliko god bude trebalo", a slično je u Maroku na godišnjem zasjedanju MMF-a govorio i hrvatski guverner Boris Vujčić, član ECB-a. ECB vjeruje da će 2025. spustiti prosječnu stopu inflacije u eurozoni na dva posto, no to ne znači da neće biti država koje će biti iznad tog cilja, a među njima bi mogla biti i sve skuplja Hrvatska. Već su lani hrvatske cijene bile na razini prosječnih cijena u EU ili čak iznad njih u nekoliko segmenata prije svega kod prehrane, troškova telekomunikacija, zatim cijene elektronike, odjeće, obuće i kućanskih potrepština. Domaći standard još jedino čuvaju upola niže cijene režijskih troškova stanovanja.
VIDEO Ljudi pitaju za cijenu i odu: Zbog poskupljenja povrća odustaje se i od zimnica
Čemu se čuditi jer sve ovo što pišete je " normalno" u Hrvatskoj