Pronađeno ritualno kupalište iz doba Isusa Krista

U Getsemanskim vrtovima, gdje je Isus proveo posljednju večer prije izdaje Jude Iskariotskog, pronađeno je, a sada i predstavljeno javnosti ritualno kupalište. Vjeruje se kako je kupalište korišteno za obred pročišćenja, a uz njega pronađeni su i ostaci bizantinske crkve koja je uništena u doba križarskih ratova.

Samo kupalište datirano je upravo u doba Isusa Krista, a nalazi se ispod Maslinske gore. Do njega, ravno u bazen, vode stepenice. Prema svemu sudeći, u njemu su se prali maslinari, ali i vjernici koji su nakon pročišćenja hodočastili na Maslinsku goru.

Ejubidi srušili sve crkve

Kupalište je otkriveno za gradnje tunela za franjevce koji upravljaju današnjom Bazilikom svih naroda. Getsemanske vrtove od turskih muslimanskih vlasnika prije više od 300 godina otkupili su Hrvati iz Bosne i Hercegovine, Pavle, Jakov i Antun Branković te ih povjerili franjevcima u Svetoj Zemlji.

O tome svjedoči i ploča koja se nalazi s desne strane pored ulaza u vrt. Kako je rekao glavni arheolog na lokaciji, Amit Re’em, otkriće kupališta svjedoči o postojanju organizirane poljoprivrede prije 2000 godina, odnosno proizvodnje vina i maslinova ulja. Tadašnji židovski zakoni koji govore o pročišćenju zahtijevali su od maslinara i vinara obredno pranje. To su, izgleda, činili upravo u ovom kupalištu. Zajedno s onima koji su se na Maslinsku goru penjali kako bi se molili u tadašnjem hebrejskom hramu. U četiri se evanđelja spominju Getsemanski vrtovi kao mjesto gdje se Isus molio prije izdaje Jude Iskariotskog i prije no što su ga Rimljani uhitili, što je dovelo i do njegova raspeća.

Sam naziv ‘getsemanski’ dolazi od hebrejskog izraza ‘gat shmanim’ ili ‘preša za ulje’ pa tako i danas na crkvenom zemljištu postoje gajevi maslina. Nije nemoguće, navode istraživači ove lokacije, da se u otkrivenom kupalištu pročišćavao i sam Isus prije nego što se išao moliti na Maslinsku goru. Kako smo naveli, uz kupalište pronađena je i kićena bizantinska crkva stara 1500 godina, ali i ostaci velikog samostana ili hospicija za koji je moguće da su ga koristili hodočasnici u doba Križarskih ratova.

Prema nalazima, izgleda da je crkva srušena u 12. stoljeću, moguće za osvajanja Ejubidske dinastije čija je vojska osvojila Jeruzalem 1187. godine te zapovjedila da se sruše sve gradske crkve. Na podu ove crkve pronađen je grčki zapis na kojem stoji “u sjećanje i predah štovateljima Krista Boga koji su primili sakrament Abrahamov, prihvati darove svojih slugu i podaj im oprost grijeha. Amen.”

Prastara stabla maslina

– Getsemanski vrtovi jedno su od najvažnijih kršćanskih svetišta u Svetoj Zemlji. Na ovom mjestu tradicija podsjeća na samozatajnu molitvu Isusovu i njegovu izdaju pa zato svake godine milijuni hodočasnika posjećuju ovo mjesto i mole se na njemu. Čak i posljednja iskapanja na ovoj lokaciji potvrđuju dugotrajnost kršćanskog sjećanja i tradicije povezane s ovim mjestom – rekao je za londonski The Times otac Francesco Patton, vatikanski skrbnik Svete Zemlje.

Nije nemoguće da Getsemani, maslinik u blizini Jeruzalema, na podnožju Maslinske gore, istočno od potoka Cedrona gdje se, prema Bibliji, Isus molio među zaspalim učenicima nakon posljednje večere, kada ga je poljupcem izdao apostol Juda Iskariotski, otkrije još neke svoje tajne. Jer, još u biblijsko vrijeme zasađena su maslinova stabla. Getsemanski vrt je bio omiljeno sastajalište ranih kršćana. Jasno, puno su se puta Getsemanski vrtovi pojavljivali i u književnosti, o njima je pisao čak i Rudyard Kipling u svojoj pjesmi Gethsemane (1914.–1918.) u vezi s Prvim svjetskim ratom.