"S obzirom na potporu koju smo Vam uputili prilikom Vašeg imenovanja na odgovorno mjesto ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, ovim putem izražavam žaljenje zbog Vaše ničim utemeljene izjave o tehnološkom višku 5000 radnika u sustavu HŽ Hrvatskih željeznica, kao i radi, po našem mišljenju, neobjektivnog i pristranog prijedloga državnog proračuna, kojim se u Vašem resoru sredstva za HŽ smanjuju čak za 540 milijuna kuna, dok se istodobno sredstva za luke povećavaju gotovo za 300 milijuna kuna." Piše to u otvorenom pismu koje je ministru Komadini uputio Ivan Forgač, predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara.
>>Komadina: Višak ljudi je u firmama izvan matične djelatnosti HŽ-a
Forgač podsjeća da je HŽ 1989. zapošljavao 44.000 radnika, a 2000. godine oko 23.000 radnika, i od tada do današnjeg dana broj zaposlenih smanjen je još za oko 5530 radnika te iznosi 17.470 i to uključujući sva kćerinska društva koja imaju oko 4980 zaposlenih (uključujući TŽV Gredelj koji je vjerojatno najveća tvornica u RH). U odnosu na 1989. HŽ danas zapošljava 39% radnika, a broj kilometara pruge otprilike je isti.
– U navedenom razdoblju željeznica je više propadala nego se obnavljala i modernizirala, tako da je smanjenje broja radnika postignuto bez modernizacije, zbog čega sada imamo nedostatak zaposlenih na mnogim radnim mjestima, kao i ostvarivanje prekovremenih sati. Pri tome ne bježimo od toga da ima i nepotrebnih radnih mjesta i radnih mjesta na kojima postoji višak zaposlenih, ali ta brojka je vrlo daleko od 5000 – tvrdi Forgač.
Dodaje da društva koja su izdvojena u sklopu outsourcinga svoje prihode ostvaruju na tržištu, a cijene koje postižu prema HŽ-u na tržišnoj su osnovi i često puta provjeravane natječajima. Mnoga od tih društava bila su predmet više pokušaja privatizacije, sukladno programima koje su prihvatili i sindikati. Osim u slučaju RVR Uslužne djelatnosti, privatizacija drugih društava nije uspjela.
"Kćerinska društva koja su vezana uz djelatnost HŽ-a ozbiljno su restrukturirana. Tako je Održavanje vagona d.o.o. od izdvajanja iz HŽ-a 2003. broj zaposlenih smanjilo sa 510 na 342 i to isplaćujući otpremnine većim djelom iz vlastitog prihoda. Slično je i s društvom Održavanje vučnih vozila d.o.o. Društva koja su osnovana radi gradnje i održavanja pruga i stabilnih postrojenja našla su se u teškoćama, jer im je HŽ Infrastruktura 2009. drastično smanjila narudžbe, iako su potrebe za obnovom pruga ogromne. Iz tih razloga broj zaposlenih u društvu Remont i održavanje pruga smanjen je s više od 800 na 330. To društvo je do 1990. godišnje izvodilo oko 150 km remonta pruga i to s manje mehanizacije, a sada, zbog nedostatka investicijskih sredstava, radi jedva desetak kilometara. Slično je i sa društvom PRO-REG d.o.o., koje bi godišnje trebalo izraditi i obnoviti najmanje 200 skretnica, no zbog nedostatka sredstava za investicije, izrađuje i obnavlja ih tek desetak", opisuje nadalje u pismu sindikalac, i navodi kako se istodobno iz godine u godinu smanjuju brzine i osovinski pritisak na prugama.
S obzirom na izostanak investicija, privatizacija tih društava značila bi likvidaciju po kratkom postupku, čime bi Hrvatska bila jedinstvena zemlja koja na 2800 km pruga nema svojeg remontera, upozorava. S druge strane, ako se počnu obnavljati pruge, ta društva u kojima su plaće male i nisu rasle 8 godina, za HŽ Infrastrukturu neće biti nikakav teret, nego mogućnost da za mali novac kvalitetno popravi dotrajale pruge. Investicijski ciklus u gradnju i obnovu pruga, koje ministar najavljuje, nezamisliv je, tvrdi Forgač, bez kćerinskih društava Remont i održavanje pruga, Pružne građevine, PRO-REG i POSIT. Izostanak ulaganja ponajprije je posljedica preinvestiranja cesta i podinvestiranja željeznica od strane države, nastavlja. Pored toga proračunska sredstava za održavanje pruga i regulaciju prometa, kao i za subvencije putničkog i kombiniranog prijevoza od 2008. smanjena su ukupno za oko 1,2 milijarde. Novo smanjenje za još 540 milijuna kuna u 2012. znači da se bez skupih zaduživanja neće moći financirati niti hladni pogon.
– Podupiremo proračunske stavke za poticanje poduzetništva, no najbolji način poticanja je da se poduzetnicima da posla. U tom smislu investicije u željeznice upravo mogu i trebaju predstavljati pravi poticaj gospodarstvu i to podjednako građevinskom i industrijskom sektoru, odnosno ostacima metalske grane. Naime, velike su potrebe za gradnjom novih motornih vlakova koje proizvode Končar i Gredelj, u čemu sudjeluje i velik broj domaćih kooperanata. Investicijskim ulaganjima u gradnju i obnovu pruga potaknuo bi se posrnuli građevinski sektor, ali i brojne tvrtke koje proizvode opremu. S druge strane, izravne državne subvencije privatnim poduzetnicima često ostaju bez efekta – piše u pismu.
Što se tiče raspodjele proračunskih sredstava u resoru, Sindikat smatra da se stavka HŽ ne smije toliko marginalizirati, a stavka luka toliko favorizirati. Ako ima novca, treba ga biti za sve, a ako nema, nema ni za koga.
– Možemo razumjeti to što ste iz Rijeke i što ste donedavno bili župan, ali sada ste ministar za područje cijele Hrvatske. U Slavoniji, Lici, dalmatinskom zaleđu pa i u Zagorju i u ruralnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, od radničkih zanimanja još jedino željezničari zarađuju nekakva prosječna primanja – poručuju sindikalci.
Sindikat hrvatskih željezničara, kao i dosad, podržat će svaku odluku koja ide u smjeru dobrobiti HŽ-a i RH, ali će se žestoko oduprijeti daljnjoj marginalizaciji željeznice i željezničara.Stoga predlažu sastanak kako bi razmotrili planove i namjere.
Samo mi nije jasna jedna sitnica: ako u kćerinskim društvima ima 4980 ljudi, a to su u stvari nematične djelatnosti, na koga je Komadina mislio kada ispravlja svoj \"lapsus\" o 5000 otpuštanja. Zar misli likvidirati sva ta društva?