Proračun kao da će korona nestati: Rashodi ne padaju

Nakon nepuna dva mjeseca karantene, Vlada je pripremila rebalans državnog proračuna koji se temelji na prilično optimističnoj pretpostavci da će država od poreznih obveznika i manjim dijelom europskih fondova prikupiti čak 122 milijarde kuna od prvobitno planiranih 145 milijardi kada smo startali u ovu godinu. Prema Vladinu dokumentu, epidemija će proračunu donijeti 23 milijarde kuna dodatnog troška, što će se pokriti povećanim zaduživanjem. Umjesto s prvotno planirane dvije milijarde kuna, epidemija bi pogurala manjak u proračunu na 25 milijardi kuna. Rashodi od 147 milijardi kuna neće se smanjivati, no unutar te stavke došlo je do znatnih preraspodjela, najviše u korist resora financija i rada koji će pokrivati izdatke za plaće i otpise, odnosno odgode poreznih obveza.

Potop na prihodnoj strani

Proračun resora financija povećava se za gotovo sedam milijardi kuna, a rada za oko pet milijardi kuna. Budžet za zdravstvo u laganom je plusu do jedan posto, kao i resor poljoprivrede. MUP je u laganom minusu od jedan posto, odnosno 55 milijuna kuna, a do pet posto manji budžet imaju resori obrazovanja, socijalne skrbi i demografije, zatim državne imovine, graditeljstva, pravosuđa i obrane, između pet i deset posto proračuna srezano je resoru branitelja, vanjskih poslova, kulture te prometa i mora, a najveće rezove, od 10 do 20 posto, imaju resori turizma, uprave, zaštite okoliša i energetike, regionalnog razvoja i fondova EU te gospodarstva.

Smanjen je i budžet predsjednika države Zorana Milanovića, i to za 682 tisuće kuna, no zato je bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dobila stotinu tisuća kuna, a Ured premijera Andreja Plenkovića odrekao se 416 tisuća kuna! Gleda li se opća slika, potop je na prihodnoj strani, a ministar financija Zdravko Marić vjeruje da će mu korona i karantene odnijeti samo 18 milijardi poreznih kuna, dok bi 3,8 milijardi kuna bio manjak na stavki doprinosa (mirovinskog uglavnom), dok će podbačaj u resoru zdravstva s osnova zdravstvenih doprinosa biti oko dvije milijarde kuna.

Da je sve teklo po planu, država je ove godine trebala prikupiti 84 milijarde kuna poreza i oko 50 milijardi kuna svih doprinosa, te je iz inozemstva, odnosno europskih fondova, trebalo stići oko 18,7 milijardi kuna. Krizni plan porezne prihode spušta na 66 milijardi, a iznos mirovinskih doprinosa na 21,2 milijarde, što je prilično ružičast, rekli bismo predizborni scenarij po kojemu bi sve nevolje s koronom i blokadama trebale nestati ako ne ovaj, a onda svakako idući mjesec!

Zadržavanjem rashoda na istoj razini država želi sačuvati potrošnju i zapravo se ponaša prema sugestijama sindikata, koji ponavljaju da se u kriznim vremenima potrošnja mora čuvati kroz državni proračun. Tako je njihov argument zbog kojega ne treba dirati plaće postao glavna ideja vodilja preraspodjela unutar ranijeg zadanog proračunskog kolača. Rebalans donosi tek simbolično smanjenje rashoda za zaposlene čije se plaće isplaćuju iz proračuna od 392 milijuna uz zadržavanje glavnine izdataka za plaće na 22,2 milijarde kuna. Po tom iznosu, a i izbornim kalkulacijama, moglo bi se pretpostaviti da bi regres mogao biti isplaćen, no ne i božićnica.

Ministar financija Zdravko Marić kaže da Vlada nije spominjala smanjenje plaća nego da je sindikatima predložila suspenziju prethodno dogovorenih prava koja radnici još nisu konzumirali, odnosno odustajanje od idućih povišica.

– Imali smo najveći štrajk dosad i on je rezultiralo nečime, ali su ugovorena neka dodatna povećanja. Dobar dio tih povećanja, bilo osnovice ili koeficijenata, već je konzumiran – kazao je Marić.

Vlada će štedjeti na materijalnim rashodima oko 588 milijuna, a trebala bi i za kamate platiti 675 milijuna kuna manje nego što je Ministarstvo financija planiralo prije pola godine. Subvencije, dakako, rastu za pet milijardi kuna jer će se pod njih podvesti izvanredni izdaci i pomoći tvrtkama. Zanimljivo, proračun će ostati bez 438 milijuna kuna raznih pristojbi koje se nisu mogle naplatiti tijekom karantene, a za 93 milijuna kuna srezani su i prihodi od raznih kazni. Preživi li predloženo ostatak godine, Nacionalni stožer i ljudi koji su ga pripremali mogu odmah otvoriti šampanjac jer 25 milijardi kuna manjka nije iznos koji Hrvatska ne bi mogla podnijeti, ako bi na tome stalo.

– Svi bi sad rado potpisali takav dokument – kaže ekonomski analitičar Željko Lovrinčević i dodaje da je rebalans rađen uz pretpostavku da će prihodi od turizma pasti 70 posto, odnosno da će se naplatiti 30 posto, zatim da će se liberalizirati kretanje i transport, da od lipnja neće biti novih mjera za pomoć gospodarstvu te da na jesen neće biti novog vala pandemije. Također, rebalansom se ne predviđa da će se neke strateške tvrtke naći u teškoćama i tražiti pomoć države.

– Plan prati puno otvorenih pitanja – kaže Lovrinčević.

Hrvatske su vode svoje ukupne prihode za ovu godinu smanjile za 905 milijuna kuna, a rashode srezale za 235 milijuna kuna. Pri tome se najveće smanjenje prihoda odnosi na vodne naknade, i to 562 milijuna kuna. Planirana sredstva iz fondova EU smanjena su za 261,2 milijuna kuna, a nacionalna komponenta za provedbu EU projekata za 65 milijuna kuna. Hrvatske ceste pak smanjile su ukupne prihode za 203 milijuna kuna, što je 6,94 posto manje u odnosu na originalni plan. U toj tvrtki planiraju da će dobiti 109,5 milijuna kuna manje od naknade iz litre naplaćene trošarine na energente.

Prihodi od povlačenja novca iz fondova EU zbog promjene dinamike projekata te produljenja procesa javne nabave smanjeni su za 83,1 milijun kuna, odnosno za 8,84 posto. Rashode su u HC-u srezali za 383 milijuna kuna, a najveće smanjenje odnosi se na stavku ceste, željeznice i ostali prometni objekti, za 320,7 milijuna kuna ili 15,88 posto, i to zbog smanjene gospodarske djelatnosti. Hrvatske autoceste srezale su ukupne prihode za 770 milijuna kuna, na dvije milijarde kuna, a rashodi su manji za 319 milijuna kuna i sad iznose 1,6 milijardi kuna. Pri tome u HAC-u očekuju da će ove godine naplatiti 708,8 milijuna kuna, 35,5 posto manje od cestarine nego što su bili planirali. Rashodi HAC-a su smanjeni za 16,6 posto, a najveći dio odnosi se na program građenja i izvanrednog održavanja, i to 198 milijuna kuna.

Nema novih vlakova

Autocesta Rijeka – Zagreb smanjila je ukupne prihode za 388 milijuna kuna, a rashode za 59 milijuna kuna. U ARZ očekuju da će ove godine naplatiti 369 milijuna kuna manje od cestarine, odnosno 54 posto od prvotno planiranog iznosa. HAC i ARZ zajedno će ove godine ubrati 1,07 milijardi kuna manje cestarine nego što su bili planirali. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) očekuje pad prihoda od doprinosa za dvije milijarde kuna pa mu ukupni prihodi padaju na 25,3 milijarde kuna. Rashodi HZZO-a su, pak, ostali isti – 27,4 milijarde kuna. HŽ Putnički prijevoz (HŽPP) srezao je prihode za 273 milijuna kuna, a rashode za 255 milijuna kuna.

Najveći pad u prihodima odnosi se na novac EU za nabavu novih vlakova jer je isplata avansa za to u iznosu od 146 milijuna kuna prolongirana za 2021. Prihodi od prijevoza putnika smanjeni su za 126 milijuna kuna. HŽ Infrastruktura smanjila je u ukupne prihode za 256 milijuna kuna (12,9 posto), a rashode za 295 milijuna kuna (10,37 posto). Prihodi su najvećim dijelom smanjeni na stavci sredstava iz fondova EU jer je zbog pandemije koronavirusa došlo do usporavanja radova na projektima. Fond za zaštitu okoliša smanjio je prihode za 157,8 milijuna kuna zbog manjih naknada, a rashode za 155 milijuna kuna. Najveće smanjenje u rashodima, 126 milijuna kuna, odnosi se na gospodarenje s posebnim kategorijama otpada.