Raspad austrijske vladajuće koalicije trenutačno uopće nije na dnevnom redu, ali je već sada sigurno da će borba protiv proširenja EU biti središnjom temom Haiderove izborne kampanje 2003. godine.
Haiderov referendum protiv češke nuklearke Temelin potpisalo je u Austriji čak 915.000 ljudi. Od svih 27 referenduma, koji su do sada provedeni u Austriji, ovaj je zauzeo čak treće mjesto po broju potpisa. Za populističkog vođu to je moćno političko oružje.
Scenarij i za Slovačku i Sloveniju
S druge strane, Temelin je zasigurno tek početak u Haiderovoj borbi protiv proširenja Europske unije. Analitičari se pribojavaju da bi se slični scenariji u budućnosti mogli primjenjivati i na Slovačku, u kojoj je nuklearka Mochovce, a i na neke druge susjede, kandidatkinje za članstvo u EU. Dokaz za to su i sukobi između Haidera i koruških Slovenaca oko dvojezičnih natpisa.
Referendum nije ugrozio opstanak vladine koalicije slobodnjaka (FP ) i narodnjaka (VP). Narodnjaci nastupaju izrazito proeuropski i zalažu se za pristup istočnih zemalja EU, dok se Haiderovi slobodnjaci pojavljuju kao kočničari proširenja. Međutim, i jedni i drugi žele ostati na vlasti, štoviše, i jedni i drugi računaju s još jednim četverogodišnjim mandatom i ne dovode koaliciju u pitanje.
Toliki broj potpisnika Haider može zahvaliti i svojevrsnom ugovoru s bulevarskim listom Kronen Zeitungom. Izdavač Kronen Zeitunga Hans Dichand velik je protivnik austrijskog saveznog kancelara Wolfganga Schüssela te je očekivati da će Dichand sada tražiti Schüsselovu glavu. Haider taj zahtjev može ispuniti samo ako izađe iz koalicije, no Haiderovi političari o odlasku u oporbene klupe ne žele niti čuti.
Otvoreni angažman lista Kronen Zeitung u referendumu fenomen je u Austriji. Prvi put nakon Drugog svjetskog rata jedne su novine postale ključnim čimbenikom političkog događaja. Stoga je teško pretpostaviti da će se Haider Hansa Dichanda samo tako riješiti. Narodnjaci Wolfganga Schussela najradije bi referendum jednostavno zaboravili ili naprosto ignorirali što, naravno, nije moguće. Ako pristanu na ostvarivanje ciljeva referenduma, što u konačnici uključuje i veto protiv ulaska Češke u EU, narodnjaci bi jednom zauvijek proigrali svoj kredibilitet bruxelleskog partnera.
Haider je i socijaliste doveo u težak položaj jer su, prema istraživanjima, najmanje 20 posto potpisnika referenduma bili članovi socijalističke stranke. Vodstvo socijalista morat će sada i te kako o tome povesti računa.
Treba istaknuti da je, s druge strane, i češki premijer Miloš Zeman dolijevao ulje na vatru. U predvečerje samog referenduma izjavio je da su sudetski Nijemci bili "izdajice svoje domovine Češke". Zemanova paušalna osuda kao i, primjerice, naslov u praškom listu Mlada fronta dnes na dan samog referenduma - "Opet smo u ratu s Austrijom" - očito su dodatno motivirali austrijske potpisnike.
Idealna izborna tema
Napokon, sve postaje jasno nakon izjave Petera Westenthalera, predsjednika parlamentarnog kluba Haiderove stranke: "Proširenje EU na Istok bit će središnja tema naše izborne kampanje 2003. godine".
Nema više nikakve sumnje da će Haider ići na sve ili ništa: tražit će veto na češki pristup EU. Doduše, u Austriji je podosta neuobičajeno da jedna vanjskopolitička tema postane središnjom temom izborne borbe. Međutim, proširenje na istočne zemlje toliko je prepleteno unutarnjim problemima - koji sežu od straha pojedinca zbog gubitka egzistencije, straha od nekontrolirana dolaska stranih radnika do niza socijalnih i drugih problema - da nije teško pretpostaviti da će upravo to biti idealna izborna tema za populističkog vođu.
Alexander Oršić