Prosječna godišnja ušteda na kamatama stotinjak kuna

Prosječno zaduženi Hrvat uštedjet će stotinjak kuna godišnje smanjenjem kamata na dopuštene minuse sa 14 na 12%, dok će banke izgubiti stotinjak milijuna kuna! Građani koriste približno 5000 kuna dopuštenog minusa, što je u ukupnoj masi 6,8 milijardi kuna. Do cijene mogućeg gubitka i dobitka došli smo sami, jer banke tek analiziraju učinke ovotjedne odluke HNB-a o smanjenju najveće dopuštene kamate. Puno veće uštede za klijente i gubici za banke bit će na masovnijim potrošačkim kreditima, kojih ima koliko i upola jeftinijih stambenih kredita.

– Smanjenje kamata pogoduje građanima, ali smatram da je guverner to učinio prije svega da bi sačuvao stabilnost bankarskog sustava. Sustav nije ugrožen, ali je rast nenaplaćenih kredita značajan i zato je trebalo zaustaviti loše trendove – kaže privatni konzultant Stribor Erega. Banke odgovaraju da će poštovati posljednju, kao i sve odluke HNB-a, i u svojim odgovorima ne ulaze u polemike s centralnom bankom. Privredna banka odgovara da tek manji broj njihovih prekoračenja po tekućem računu građana i dio revolving kredita po kreditnim karticama ima kamatnu stopu veću od 12%, a sličan odgovor stigao je i iz Splitske banke. Erste banka kaže da ne planiraju povećanje naknade kako bi nadomjestili gubitak na kamatama. Svima njima gubitak će stvoriti i spuštanje zatezne kamatne stope sa 15 na 12%, koju zaračunavaju na svako prekoračenje, jer dužnika je sve više.

– Jako je teško povlačiti takve odluke u okruženju jakog bankarskog lobija. Središnja banka svake države treba do određene granice intervenirati u ugovorne odnose radi zaštite potrošača, ali i zaštite nacionalnih interesa, država bi joj trebala pomagati u tome – kaže Erega. Hrvatska udruga banaka u travanjskoj analizi o kamatama tvrdi da bi cijena kapitala u Hrvatskoj bila niža kada bi država bila jeftinija. U cijeni potrošačkog kredita od 9,5 %, trošak rizika je, kažu, 5 postotnih poena, a očekivana dobit banke 1,20.