'Hristos se rodi'

Proslavljen Božić prema julijanskom kalendaru

Foto: Goran Ferbežar/PIXSELL
Foto: Goran Ferbežar/PIXSELL
07.01.2014.
u 13:57
Svečanu arhijerejsku liturgiju služio episkop lipljanski Jovan Ćulibrk, vikar srpskog patrijarha Irineja
Pogledaj originalni članak

Središnja proslava pravoslavnog Božića održana je u Vinkovcima, u nedavno ponovno izgrađenoj i posvećenoj crkvi Silazak Svetog Duha na Apostole kojoj su nazočili visoki predstavnici srpske nacionalne manjine, generalni konzul Srbije u Vukovaru Živorad Simić, dožupan Đorđe Čurčić, predsjednik Zajedničkog vijeća općina Dragan Crnogorac i predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović.

Svečanu arhijerejsku liturgiju služio episkop lipljanski Jovan Ćulibrk, vikar srpskog patrijarha Irineja, uz sasluženje svećenika i đakona Eparhije osječkopoljske, a među njima je i protojerej stavrofor Predrag Azap, paroh vinkovački. U vinkovačkoj pravoslavnoj crkvi je bilo 50-tak vjernika iz Vinkovaca i okolnih mjesta. - Sin Božji rodio se u štalici među životinjama i one su bile prve koje su mu dale hvalu. Zato je današnji praznik praznik smirenja prije svega Boga koji se toliko smirio da je postao čovjek i ne samo čovjek nego je postao siromah čovjek rodivši se u štalici, među životinjama i to je prva poruka nama, prva i velika poruka, poruka smirenja, da smo svi isti, da smo svi braća i sestre, svi porod Adamov, Noin, ali porod Krista iz te štalice. Mi smo sinovi carski zato što smo sinovi cara Krista, a ne zato što smo sinovi zemaljskih kraljeva i careva. Svi smo obični, mirni ljudi radi kojih je Krist došao, Krist koji je rekao - ja sam došao da otkrijem ovo ne mudrima nego bezazlenima i čistima srca - rekao je episkop lipljanski Jovan.

- Danas, kada slavimo rođenje Bogočovjeka Gospodina Isusa Krista, prije svega oprostimo jedni drugima i kažimo brat bratu: Mir Božji, Hristos se rodi! Pokažimo da možemo biti i da jesmo narod ljubavi Božje, narod koji u svim iskušenjima ovoga vijeka može biti vjeran i častan. Osim što nam donosi radost veliku, Krist nam donosi i daje mir Božji, a to je On sam. Zato božićno praznovanje i počinjemo pozdravom: Mir Božji, Hristos se rodi! Time izražavamo svoju plamenu želju i nasušnu potrebu da se mir Božji useli u svakog od nas, ali i među nas, djecu Božju, nasljeđe Njegovo u ovome svijetu, prvo kao Život našeg života, Svjetlost svijeta, Istina i Put, a potom i sve ostalo - rekao je paroh vinkovački, protojerej stavrofor Predrag Azap koji je nakon svetog pričešća što je vrhunac arhijerejske liturgije, pročitao poslanicu srpskog patrijarha Irineja u kojoj se spominje Kosovo, ali i Srbi u Hrvatskoj koji "ponovno stradavaju zbog svog imena i jezika", kako se "brutalno progoni jedno pismo".

- Sretan i blagosloven Božić želimo i svoj našoj braći i sestrama u Dalmaciji, Hrvatskoj, Slavoniji, Lici, na Kordunu i u Baniji koji ponovo doživljavaju, kao i prije dvadeset godina, progone i stradanja zbog svog imena, pisma i jezika. Posebno smo zabrinuti pred činjenicom da se pitanje ćirilice koristi kao paravan za nastavak progona srpskog naroda u Hrvatskoj, za zastrašivanje Srba i odvraćanje istih od povratka na njihova ognjišta - navodi se između ostalog u ovogodišnjoj božićnoj poslanici patrijarha Irineja.

>> Pravoslavni Božić u Podunavlju prošao relativno mirno

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar Observer
Observer
15:36 07.01.2014.

Sada, kad je Bozic iza nas , bez obzira slavio se po Gregorijanskom ili Julianskom kalendaru, uocena je velika razlika. Dok je katolicki Bozic proslavljen dostojanstveno i iskljucivo u vjerskom i tradicionom ozracju , pravoslavni je obiljezen sa nikad vise politike , kritiziranja vecinskog naroda i naravno, vjecite ugrozenosti Srba , dok vjerske poruke gotovo da i nije bilo. Pravoslavnim svecenicima je cak bio tesko izgovoriti rijec Hrvatska , pa su nabrajali neke regije i slicno. Kada ce pravoslavni zivalj , koji je rodjen , zivi i radi u Hrvatskoj shvatiti da je Hrvatska njihova domovina?

KR
KroničarHr
11:37 08.01.2014.

Postovani Vecernjak, s obzirom da je proslava Bozica javna i slobodna, minimum slobode javnoga izrazavanja jeste i mogucnost iznosenja citateljskih dojmova o tome. Nije zadiranje u vjerske slobode, niti je govor mrznje, reci ono sto svi vidimo obicnim ljudskim ocima. Moj komentar koji ste brisali ne spada cak ni jako nategnutom logikom po famozni clanak 5 niti i jedna od "inkriminacija" iz toga clanka stoji kao obrazlozenje - blage opomene. Nije se dobro bojati i nametati si samocenzuru, koja upravo i proizvodi dogadjaje i devijacije o kojima sam pisao u obrisanom komentaru. To nikome ne pomaze.