Diskretno gurnutih sto dolara recepcionaru jednog hotela na makarskoj rivijeri bio je honorar samo za uslugu kontakta. Molba koja je uslijedila bila je očekivana. Može li ga se povezati s nekom djevojkom koja bi mu malo uljepšala odmor, izgovorio je u pola glasa svoju želju usamljeni ruski gost. Isti je gost već idućeg jutra imao žensko društvo za doručkom. Zapamćen je jer je sa svojom pratiljom nekoliko jutara zaredom jeo isključivo škampe na kilograme, ali i po tome što se tako brzo sam snašao.
Nema ulične prostitucije
– Naš recepcionar nije nikad imao takvih zahtjeva od gostiju, nije znao ni koga bi uopće pitao. Rus se, očito, bolje snalazio u tim vodama, a tu smo epizodu u hotelu dobro zapamtili i zato što smo se šalili hoće li naš kolega morati vratiti tih sto dolara budući da nije bio od pomoći. Međutim, Rus ga nikad nije tražio taj novac natrag – kaže dugogodišnji turistički radnik s područja južne Dalmacije. – Inače, takvi su zahtjevi u hotelima zapravo vrlo rijetki. Plaćena poznanstva za jednu noć više se sklapaju u noćnim klubovima, striptiz-barovima i na sličnim mjestima – dojam je našeg sugovornika iz hotelijerskih krugova.
Tema o kojoj oni koji imaju površna, usputna saznanja pričaju, a oni koji puno znaju kao zaliveni šute, to je aktualnija što se više bliži turistička sezona. Javna je tajna, naime, da se prijateljice noći s ljetom i dolaskom bogate europske klijentele masovno spuštaju put Jadrana.
– I to ne samo iz unutrašnjosti Hrvatske nego i iz BiH, Ukrajine, Srbije... – svjedoči turistički radnik koji je na pozicijama direktora u raznim hotelskim tvrtkama na Jadranu proveo tridesetak godina.
– To nije u razmjerima kao u nekim drugim, velikim turističkim zemljama Mediterana, gdje se nailazi na ulice s desecima djevojaka koje čekaju mušteriju. U našim malim mistima ulične ljetne prostitucije gotovo da i nema. Ali zato posljednjih godina i te kako ima te takozvane elitne. Sada veći dio godine boravim u Zagrebu i uvjerio sam se da se već zimi rade planovi u koja će se mjesta na obali i preko koga djevojke slati. Destinacije poput Dubrovnika, Hvara, Brača, Opatije, Poreča, Rovinja... u koje zalazi jet-set, dakako, među prvima su na popisu, a u tom su poslu zbog krize, nažalost, i obične djevojke, studentice i sl. – kazuje naš sugovornik.
Policijski zapisnici, pak, samo potvrđuju što se sve odigrava pod okriljem noći, luksuznih jahti i debelih novčanika. Najsvježiji slučaj, koji je upravo na sudu, za aktere ima Ivicu Jurišića (53), vlasnika splitske modne agencije "Kristina", i dubrovačkog političara, hadezeovca Marija Šačića (43) koji su, među ostalim, "zaslužni" i za polusatni susret "manekenke" i bogatog gosta iz Ukrajine. Ukrajinac je, inače, tom zgodom svoje zadovoljstvo platio 6000 kuna! Iako se sve odvijalo u turističkoj zoni, pa i uz kataloge iz kojih klijenti mogu birati djevojku poput hotela, branša nema ozbiljnog interesa da to i formalno postane jedan od vidova specijalizirane turističke ponude. Tim više što je Hrvatska ipak dominantno odredište za obiteljski odmor. Bivši saborski zastupnik Boris Kunst, pak, jedan je od onih koji smatraju da je pogrešno pred prostitucijom zatvarati oči. Drži da se tako državu uskraćuje za mogući prihod, a žene koje se bave prostitucijom ostavlja posve nezaštićenima. Godinama se zalagao za zakon koji bi tri do četiri tisuće hrvatskih prostitutki izveo iz sive zone i omogućio im status obrtnica. Prostitutke bi tako prema Kunstovoj zamisli plaćale porez i doprinose, a uza zdravstveno osiguranje i mirovinu imale bi svoj sindikat te čak i policijsku zaštitu u slučaju nasilja.
– I dalje smatram da je prostitucija problem ovog društva pa je manje važno hoće li se legalizirati ili dekriminalizirati, ali je važno to područje pravno urediti kako bi se moglo preventivno djelovati – govori Kunst koji se zalagao za stavljanje prostitucije u zakonski okvir kako bi se lakše utjecalo na kriminal, spriječilo zlostavljanje prostitutki, zaštitilo zdravlje i davatelja i korisnika usluga te razbili lanci svodnika i trgovanja ženama. U vrijeme kad se aktivno zalagao za donošenje zakona došao do zanimljivih spoznaja da prostitucija svake godine "obrne" 30 milijuna eura, što nije zanemariva korist koju bi imala i držana blagajna.
– Teško je reći precizno, ali danas je taj broj sasvim sigurno znatno veći, no država od toga nema ništa – napominje Kunst dodajući da je u recesiji, bez sumnje, porastao i broj prostitutki koje u ova teška vremena u ovaj posao ulaze zbog krajnje nužde – gole egzistencije. Osobito s dolaskom turističke sezone kada će prostitucija na Jadranu procvjetati.
Povezanost s kriminalom
– Vjerujem da svi još pamtimo slučaj kad je u Dubrovnik uplovio američki razarač pa su i novine pisale kako nije bilo dovoljno prostitutki te ih se moralo "uvoziti" iz susjednih zemalja poput Rumunjske i Bugarske. U tome leži sva dvoličnost našeg društva jer se zakonodavac boji osude Crkve. Prostituciju ne možemo iskorijeniti, ali je možemo barem staviti pod kontrolu – zaključio je Boris Kunst koji je svjestan da prostitucija nije i ne može biti najveći problem ovog društva dok god postoji silna nezaposlenost, no kako je iznimno važno staviti je u zakonski okvir jer su s prostitucijom spojeni i drugi oblici kriminaliteta.
tolike nam novce hdz+sdp ukradu DNEVNO !