Protiv nagodbe i neke hrvatske banke

Adris grupa jedina je kompanija koja je službenom izjavom potvrdila da je glasovala protiv nagodbe te da će joj se suprotstavljati i dalje što je stvorilo dojam da su ostali usamljeni, ali među vjerovnicima koji nisu podržali plan koji je pripremila izvanredna uprava još je nekoliko zvučnih imena s gospodarske scene.

Brojna iznenađenja

Ukupno su vlasnici 147 tražbina, a među njima je stotinjak kompanija, odbili podržati nagodbu.

Njihove su tražbine teške 4,74 milijarde kuna, odnosno oko 640 milijuna eura, a najveće među njima su one Adris grupe i Raiffeisenbanka koji zajedno imaju 350 milijuna eura potraživanja.

Međutim, protiv nagodbe su i Addiko bank, TDR, Medika, Zagreb Montaža, Tehnika i Tele2, pa čak i Nova TV.

Addiko bank je naplatio 40 posto potraživanja teških 57 milijuna eura, dok je TDR unatoč sudjelovanju u roll-up kreditu naplatio manje od trećine svojih potraživanja. Podršku Medike koja je najavila nezadovoljstvo nagodbom izvanredna uprava nije ni trebala očekivati, a iznenađenje je svakako činjenica da je protiv nagodbe glasovala Croatia Banka, koja je u potpunom državnom vlasništvu, s obzirom na to da je riječ o procesu koji je Vlada osmislila, podržavala, pa i doživjela kao vlastiti uspjeh.

Kao zanimljivi izdvajaju se i Gradska plinara Zagreb i Rukometni klub Metković.

Objašnjenje nezadovoljstva možemo tražiti u niskoj stopi naplate potraživanja jer je među vjerovnicima koji su glasovali protiv nagodbe puno onih kojima je model prioritetne namire po kojem se radila nagodba razrezao nisku stopu naplate. U slučaju Raiffeisenbanka to je svega 11 posto pa je tako banka naplatila svega 18 milijuna eura svojih potraživanja i za to će dobiti 1,2 posto novog Agrokora. To je tek neznatno niži vlasnički udjel nego što ima Adris grupa kojoj će pripasti 1,4 posto novog Agrokora.

Ne odustaju od osporavanja

Rovinjska tvrtka naplatila je 45 milijuna eura potraživanja, ali polovinu kroz razlučno pravo pa je ukupna stopa povrata iznosila svega 25 posto. Imali su jake kolaterale za dva kredita u iznosu od 23 milijuna eura i njih će naplatiti potpuno, dok je za 137 milijuna eura koje je posudila Agrokoru imala kolaterale na dionice tvrtki među kojima i 70 posto dionica Jamnice pa je po EPM modelu naplaćeno oko 16 posto potraživanja, točnije oko 22 milijun eura.

Iako su i nakon postizanja nagodbe naglasili da ustraju u obrani svojih interesa pravnim putem, u kompaniji ne potvrđuju da će pokrenuti parnicu ili pak tužiti državu, kako su neki nagađali. Adris, naime, ne popušta u ocjeni da model prioritetnog namirenja nije odradio dobar posao odnosno nije osigurao jednakopravnost svih vjerovnika.

Nekoliko su puta isticali da su neki vjerovnici s manje jakim kolateralima i osiguranjima dobili veću stopu naplate od drugih, a prigovorili su i metodi po kojoj su pojedine tvrtke proglašavane insolventnima pa su u jednom od svojih obraćanja javnosti napomenuli da bi po tim principima i Agrokor nakon nagodbe sam imao problem “insolventnosti”, odnosno da ne bi bio financijski održiv.

Adris se od početka zalagao za nagodbu vjerovnika, ali je tražio da bude pravedna i poštena. Sada ih ipak čeka jedna parnica zbog osporavanja tražbina vlasnika obveznica koji u tom procesu moraju dokazati valjanost svojih potraživanja. Dok se taj spor ne riješi, čak četvrtina novog koncerna mora biti zamrznuta, odnosno tom se imovinom ne može upravljati.

Što Adris grupa zamjera izvanrednoj upravi Agrokora