Protivim se monetizaciji, spas za autoceste je uvođenje vinjeta

Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor najavljuje referendum o monetizaciji autocesta, objašnjava protivljenje privatizaciji Čistoće Zagreb i otkriva planove o izlasku na izbore s Nikicom Gabrićem ili s HDZ-om.

Prije nekoliko mjeseci najavili ste raspisivanje referenduma o monetizaciji autocesta. Što je s tom inicijativom?

Trenutačno razgovaramo s cestarskim sindikatom, s nekoliko uglednih prometnih stručnjaka i udrugama građana, te bismo za desetak dana prvo krenuli s okruglim stolovima u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci na koje bismo pozvali i predstavnike Vlade i mirovinskih fondova da zajedno raspravimo je li monetizacija potrebna ili ne. Hrvatske autoceste nisu samo gospodarsko i prometno pitanje već i nacionalno pitanje.

Nije logično da na 50 godina monetiziramo autoceste, mnogi kažu da je to na neki način i prodaja autocesta, za to dobijemo dvadesetak milijardi kuna, a ukupan dug nam je oko tridesetak milijardi.

Po mojem mišljenju, nije logično da na 50 godina monetiziramo autoceste, mnogi kažu da je to na neki način i prodaja autocesta, za to dobijemo dvadesetak milijardi kuna, a ukupan dug nam je oko tridesetak milijardi. Posljedice bi bile sljedeće: nećemo više upravljati svojim autocestama, nećemo moći razvijati dijelove Hrvatske oko autocesta, i dalje ćemo otplaćivati dug od 10 milijardi kuna koji će nam preostati, a tih dvadesetak koje bismo dobili potrošili bismo u jednoj godini jer nam godišnji deficit iznosi oko 17 milijardi kuna.

HSLS predlaže da se uvedu vinjete, da pomoću vinjeta povećamo financijske prihode te da reprogramiranjem dugova, spajanjem HAC-a i ARZ-a i smanjenjem i prekvalifikacijom djelatnika ostvarimo dodatne uštede od 500 milijuna kuna s kojima bismo mogli servisirati dugove. Autori našeg programa su ekonomski strateg HSLS-a Josip Budimir i Vladimir Ferdelji. Primjera radi, želim istaknuti da Slovenija sa 50 posto manje autocesta ostvaruje 10 posto više prihoda.

Nema prodaje Čistoće

Kad smo već kod privatizacije, uskoro će u Zagrebu početi veliki val privatizacije. Prve na udaru su Gradske ljekarne i Čistoća.

Kao predsjednik Gradske skupštine, nemam apsolutno nikakve informacije da bi bilo tko predlagao privatizaciju Čistoće. S gradonačelnikom Bandićem sam imao nekoliko sastanaka i zajednički smo zaključili da Čistoću ne treba privatizirati. U ovom mandatu, dakle, neće biti privatizacije Čistoće.

Što se tiče Gradskih ljekarni, situacija je nešto drukčija jer one spadaju u tržišne tvrtke u vlasništvu Grada i Holdinga. One sada pozitivno posluju, ali je pitanje trebaju li biti dio Holdinga koji bi trebao pružati isključivo komunalne usluge. Što se tiče privatizacije Gradskih ljekarni, postoji nekoliko uvjeta. Prvi je uvjet jasno očitovanje Gradskog ureda za zdravstvo na prigovor Hrvatske ljekarničke komore mogu li se Ljekarne uopće privatizirati. A ako bi i došlo do privatizacije, dogovor je u sklopu skupštinske većine da Grad zadrži 25 posto plus jednu dionicu, a da 25 posto ponudimo radnicima kroz radničko dioničarstvo, te da se privatizira 50 posto tvrtke izborom strateškog partnera iz core biznisa.

S kime će HSLS na europske a onda i na parlamentarne izbore?

Kao i sve ozbiljne stranke i HSLS se politički pozicionira nekoliko mjeseci uoči europskih i godinu i pol dana prije parlamentarnih izbora. Nama ne nedostaje političke hrabrosti, što smo pokazali u zadnja dva kruga izbora – na zadnje državne izbore izašli smo potpuno samostalno, a na zagrebačke lokalne izbore izašli smo s Vladimirom Ferdeljijem.

Što se tiče eventualne suradnje s Nacionalnim forumom Nikice Gabrića, to je sigurno politička avantura. Ali politika je za hrabre ljude

Znači, izvan velikih blokova. Mogu reći da trenutačno razgovaramo o mogućoj suradnji s HDZ-om i s Nacionalnim forumom Nikice Gabrića te da ćemo do 15. veljače kroz stranačka tijela HSLS-a donijeti konačnu odluku o političkoj suradnji za europske i za parlamentarne izbore. HSLS ima svoju tradiciju, 20 tisuća članova, te smo na svim zadnjim izborima dobili samostalno više od 70 tisuća glasova, što nam daje i političku težinu u pregovorima.

S kime biste radije, s HDZ-om ili s Gabrićem?

U politici nema s kime biste privatno radije nego za što se vaša stranka i tijela stranke odluče. Koji god od tih dvaju saveza moja stranka izabere, ja ću se kao prvi među jednakima maksimalno angažirati u toj suradnji.

Veliki desni blok

Što nudi HDZ, a što to nudi Nikica Gabrić?

HDZ-u smo vjerojatno interesantni kao stranka centra jer je dosad okupio sve stranke na desnici, ali u Hrvatskoj nitko dosad nije pobijedio na izborima bez glasova centra. Taj veliki blok desnih stranaka sigurno bi nam osigurao klub zastupnika u Saboru. Moram reći da je HDZ više nego korektan u razgovorima koje vodimo. Što se tiče eventualne suradnje s Nacionalnim forumom Nikice Gabrića, to je sigurno politička avantura. Ali politika je za hrabre ljude. Znači, za one koji ne kalkuliraju s foteljama nego žele nešto promijeniti u društvu. Koliko god je to avantura, to je i veliki izazov.