Plazma izliječenih od koronavirusa počinje se ovaj tjedan, kako je već objavio Večernji list, prikupljati radi liječenja oboljelih od te bolesti, ali planovi hrvatskih znanstvenika s prikupljenom krvi ljudi koji su prošli COVID–19 idu još dalje. Izrada hrvatskih dijagnostičkih testova idući je korak, a potom i izrada čistih protutijela, što se kao lijek naziva hiperimuni imunoglobulin.
Napada stanice pluća
– Plazma konvalescenata počinje se u svijetu koristiti za liječenje pacijenata, opisane su i prve kliničke studije koje se provode radi procjene djelotvornosti i sigurnosti takvog tretmana kod ove bolesti. Plazma se počinje i prerađivati po svijetu u svrhu priprave čistih protutijela, bez ostalih proteina plazme, čime se dobiva proizvod kojemu je moguće puno bolje kontrolirati kvalitetu. Djelotvornost i sigurnost ovakvog oblika lijeka također će tek trebati u budućnosti ispitati. Jedan dio našega projekta odnosi se na istraživanje postupaka za najučinkovitije i najbrže izdvajanje imunoglobulina iz tako kompleksne smjese kao što je ljudska plazma.
U ovom dijelu projekta sudjelovat će i stručnjaci Imunološkog zavoda, u djelu procjene kvalitete eksperimentalno pročišćenih imunoglobulina – pojašnjava dr.sc. Beata Halassy, voditeljica Laboratorija za imunokemiju i biokemiju Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu. Liječenje protutijelima korone započinje spomenutim prikupljanjem krvne plazme izliječenih pa ova znanstvenica poziva sve koji su preboljeli COVID–19 te imaju dva negativna brisa na darivanje krvi za istraživanje načina borbe protiv bolesti. Kako napominje, upravo ta protutijela predstavljaju potencijalni lijek za oboljele kao i u drugim virusnim bolestima.
– U bolesti COVID–19 (predlažem da joj u skoroj budućnosti damo neko hrvatsko ime, moj prijedlog je gušica) uzročnik bolesti je virus nazvan SARS-CoV-2. U tijeku bolesti taj virus napada stanice pluća čovjeka, u njima se umnaža, iz uništenih stanica izlazi velik broj novonastalih virusnih čestica koje dalje napadaju nove stanice pluća (i/ili drugih organa) i razaraju ih. Posljedice takvog razaranja plućnih stanica, koje su nam potrebne za disanje, osjećamo kao simptome bolesti, naime počinjemo otežano disati, kašljati.
No, istovremeno dok nas virus napada i dok je u ofenzivi, u nama se aktivira naš imunosustav, koji krene proizvoditi cijeli arsenal oružja kojim ubija virus, uklanja ga iz organizma, uklanja virusom inficirane stanice i oporavlja oštećene stanice. Kada čovjek konačno ozdravi, on u svom organizmu ima cijeli niz zaštitnih molekula i zaštitnih imunosnih stanica. Jedan od tih obrambenih mehanizama su protutijela specifična za virus.
Riječ je o bjelančevinama, preciznije glikoproteinima, koji još dugo vremena nakon što ozdravimo cirkuliraju u našoj krvi i drugim tjelesnim tekućinama i sprečavaju ponovni ulazak istog virusa u organizam. Kažemo da smo postali otporni, imuni na bolest – govori dr. Hallasy pa dodaje kako upravo ta protutijela, specifična za virus, predstavljaju potencijalni lijek za novooboljele osobe.
Antitijela se već koriste
– Liječenje antitijelima u nekim drugim virusnim bolestima je poznato i u primjeni (npr. hepatitis B i C, bjesnoća). Hoće li biti djelotvorno i u kojem obliku u ovoj bolesti, predstoji vidjeti. Da bismo to doznali, moramo prikupiti plazmu dobrovoljnih davatelja koji su bolest preboljeli i analizirati antitijela u njoj – pojašnjava dr. Halassy.
Ima li netko i koliko protutijela u krvi posebice je aktualno postalo zadnjih mjesec dana pojavom takvih testova u privatnim laboratorijima. Treba ponoviti da ti testovi ne otkrivaju je li je netko u tom trenutku zaražen s COVID–19, a dr. Halassy će pojasniti i da je na tržištu dostupan niz testova koji daju određenu informaciju, no ne apsolutno točnu i preciznu.
Osposobite i pokrenite više rad Imunološkog zavoda, to je institucija od izuzetnog značaja za Hrvatsku!!