Donesena je prva presuda u Hrvatskoj kojom su naknade za obradu kredita proglašene ništetnima! Posrijedi su dva nenamjenska kredita u euru, ugovorena u Hrvatskoj poštanskoj banci 2006. i 2007. godine, a odluke je donijela sutkinja Ksenija Šimić s Općinskog suda u Zagrebu 17. prosinca.
Tražena je i ništetnost valutne klauzule, koja nije suđena, o tome bi mogao odlučiti viši sud jer je posrijedi ugovoreni tečaj Hrvatske poštanske banke, a bankama je zabranjeno ugovarati svoj tečaj, što je već presuđeno presudama Suda EU C-26/13 i C-118/17. Naime, ako se ugovara valutna klauzula, onda mora biti ugovoren tečaj HNB-a, budući da je tečaj banke isto što i kamatna stopa koja se mijenja odlukom banke – neodrediva ugovorna odredba. Takav je tečaj ništetan.
U tužbi nije tražen povrat novca, on će biti tražen novom tužbom koja će biti podignuta nakon pravomoćnosti ove presude, a zastare potraživanja na temelju ništetnosti nema na temelju pravnog shvaćanja Vrhovnog suda od 30. siječnja 2020.
Prema izračunu vještaka, HPB bi ukupno trebao vratiti 6000 eura plus zatezne kamate po jednome kreditu i 4500 eura plus zatezne kamate po drugome kreditu. Ulazna naknada (trošak za obradu kredita) iznosila je tri posto iznosa kredita i naplaćena je odmah po realizaciji kredita.
Sud je utvrdio da banka nije imala nikakvo zakonsko uporište naplatiti naknadu za obradu kreditnog zahtjeva, s obzirom da Zakon o obveznim odnosima regulira da se banka obvezuje korisniku kredita staviti na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, a korisnik se obvezuje plaćati ugovorene kamate i iskorišteni iznos novca vratiti u vrijeme i na način kako je ugovoreno. U presudi je navedeno i kako nije definirano zašto ta naknada iznosi baš tri posto, kao ni od čega se sastoji druga naknada – ona za prijevremenu otplatu kredita, koja iznosi 1,25 posto iznosa glavnice koja se ranije otplaćuje.
Zaključeno je i da se radi o tipskom ugovoru koji je pripremila banka te o njemu nije pregovarano s korisnikom kredita. Ništetnom je proglašena i izlazna naknada, za prijevremenu otplatu, no takve su presude već ranije dosuđivane u Hrvatskoj.
– Ta presuda je prva takva poznata presuda u Hrvatskoj. Budući da je Sud EU svojim presudama C-84/19 i C-224/19 potvrdio da je nepošteno bez pregovaranja s potrošačem tipskim ugovorom ugovarati na početku kredita nekakve ulazne troškove obrade za koje ne postoji nikakvo obrazloženje na temelju čega su nastali, koji su netransparentni, i konačno koji su neproporcionalni, nema sumnje da hrvatski sudovi moraju slijediti praksu Suda EU kao obvezujuću. Očekujem da će se u svim novim tužbama osim uobičajenih preplaćenih anuiteta tražiti i povrat ulaznih naknada, kao i izlaznih naknada ako su naplaćene – prokomentirao je aktivist Udruge Franak Goran Aleksić te dodao da su u postojećim tužbama također moguće preinake po ovom pitanju,
– Stoga bi bilo oportuno svim CHF dužnicima ubuduće tužiti ništetnost ugovora, a podredno ništetnost odredaba o kamati, valuti, ulaznoj i izlaznoj naknadi sa zahtjevom za isplatu svih tih preplaćenih iznosa. Euro i kunski dužnici ne mogu tužiti valutu, osim ako euro dužnici imaju ugovoren tečaj banke, a ne tečaj HNB-a, ali mogu tužiti sve ostalo potencijalno ništetno u njihovim kreditima. Napominjem da su preinake moguće i u postojećim tužbama, kao što isto tako moram naglasiti da ništetnost ugovora nije gotova stvar, i da će to biti riješeno tek kada o tome jednoga dana odluči Vrhovni sud RH, pa makar i putem Suda EU – poručio je Aleksić.
hrvatska posta nebi trebala imati dozvolu postanskih usluga a kamoli postansku banku. udjite u bilo koju postu, 3/4 saltera ne radi a NEMRES proci okolo da ne UDARIS u neke pizdarije koje prodaju kao na primjer plasticne patke za plivanje u kadi. posta stize (raznosi se) 1 - 2 x tjedno. ja vec 6 tjedana cekam da mi dostave lijek-velicine zubne paste, koji stize od manje neg 200 km udaljenosti. vjerojatno ga nikad necu ni dobiti jer je ? vec UKRADEN misleci da je nesto drugo.