Kolumna

Prvi dani nekog drugog života. Za sve, pa i za EU

Foto: Borut Zivolovic/PIXSELL
Kontrola zdravlja putnika na granici između Slovenije i Italije
Foto: Patrick Seeger/DPA/Pixsell
Njemački policajac na granici
Foto: Borut Zivolovic/PIXSELL
Kontrola zdravlja putnika na granici između Slovenije i Italije
18.03.2020.
u 14:15
Sama ideja europskih integracija zbog koronavirusa se našla pod dosad neviđenim udarom i nije sigurno hoće li ga uspjeti preživjeti
Pogledaj originalni članak

Ovo su prvi dani nekog drugog života. Izvanredne mjere koje se uvode diljem Europe, trenutnog epicentra globalne pandemije novog koronavirusa, toliko su drastične i toliko razarajuće za način života kakav smo dosad poznavali.

Svijet kakav poznajemo sada je kao zrakoplov kojemu su otkazali motori i čija je posada izdala upozorenje putnicima “pripremite se za udar”: ono što slijedi može biti krš i lom, u boljem scenariju može biti gadno, tvrdo slijetanje, ali teško da više može biti tako glatko kao da se ništa nije dogodilo. Nije to dizanje panike, nego opis stvarnosti. Kad vam stručnjaci i najodgovorniji političari izjavljuju da će “mnoge obitelji izgubiti svoje najmilije prije vremena”, ili da će mjere zatvaranja javnog života u čitavim državama trajati ne samo par tjedana ili mjeseci, nego puno dulje, onda su stvari prešle onu točku do koje su ljudi mogli misliti da će ignoriranje događaja imati učinak kao da se događaji nisu dogodili. Idealan izlaz iz tog crnog scenarija je u pronalasku cjepiva ili nekog drugog načina liječenja ove bolesti. Manje idealan izlaz iz tog scenarija ovisi o tome kakav će biti odgovor na dva pitanja na koja odgovor, baš zato što je riječ o novom koronavirusu, zasad nije poznat: kako se virus ponaša s dolaskom toplijeg vremena i kakav je imunitet onih koji su ga preboljeli. Ali odgovor na sva pitanja, kako je to naglasio nizozemski premijer u obraćanju naciji, počinje sa znanjem i iskustvom stručnjaka. Držimo se toga, rekao je Mark Rutte, i to je zaista zlata vrijedan savjet koji bi trebao doprijeti do svakog čovjeka. Budite razumni, slušajte stručnjake, budite od pomoći ljudima oko sebe kojima je pomoć potrebna. To su savjeti za preživljavanje, fizičko.

Savjeti za ekonomsko preživljavanje bit će teži u državama koje nemaju novca niti manevarskog prostora da potaknu njegovo stvaranje ni u lakim, a kamoli u vrlo teškim gospodarskim uvjetima koji su već započeli. Savjet za preživljavanje država i međunarodnih organizacija i saveza?

Države se sve više zatvaraju, uzdaju “u se i svoje kljuse”, što može biti dobro za velike i snažne, ali ne toliko dobro za male i slabe. I što može stvarati tenzije, pogotovo kad dođe do izražaja sebičnost kakvu već naziremo u dramatičnoj epizodi oko pokušaja američkog predsjednika Trumpa da preotme njemačku tvrtku koja radi na izradi cjepiva za koronavirus, što je zasad spriječeno, i od preksinoć praćeno 80 milijuna eura vrijednom linijom pomoći toj firmi iz Europske unije, s porukom: “Vaš dom je ovdje, ali od vaših cjepiva će koristi imati svi, u Europi i izvan nje”.

EU danas možda spašava istraživanje cjepiva dostupnog svima, pokušava spasiti jedinstveno tržište i slobodu kretanja, ali EU je - htio to netko priznati ili ne - ušla u takvu fazu da bi uskoro mogla nestati ako njoj samoj netko ne priskoči u pomoć. Da, Europska unija, sama ideja europskih integracija, zbog koronavirusa se našla pod dosad neviđenim udarom i nije sigurno da će ga uspjeti preživjeti.

Jučerašnja odluka o zatvaranju vanjskih granica EU za strance kojima putovanje nije baš krajnje neophodno drastična je mjera bez presedana. Prije toga, odluke Njemačke i Francuske da zabrane izvoz zaštitne medicinske opreme u Italiju kao prvo europsko žarište koronavirusa bile su izrazi europske nesolidarnosti bez presedana, još gori ako se promatraju u svjetlu činjenice da je Kina tih dana slala pomoć Italiji. Odluke trećine država članica Schengenske zone da u roku od dva-tri dana uvedu ne samo granične kontrole kakve nisu postojale, nego i zabrane ulazak strancima, pa i državljanima drugih zemalja EU, a neke od njih i pošalju vojsku na granice... - sve to jesu odluke koje govore da je kuća EU u plamenu. Europska komisija pokušava gasiti taj požar, ne dopustiti da se rasplamsa, a ljudi u Komisiji vjerojatno su vrlo dobro svjesni da je ovo “biti ili ne biti” trenutak za čitavu ideju EU. Ili će se institucije EU sada pokazati kao relevantne pri rješavanju najtežih kriza ili ih neće biti.

Iz Komisije su, srećom, natjerali Njemačku i Francusku da ukinu zabranu izvoza zaštitne opreme unutar EU, uveli pravilo da se takva osjetljiva roba ne smije izvoziti izvan EU bez odobrenja država.

Pokušavaju zaštititi zdravlje ljudi i održati koncept solidarnosti pošteđenijih s pogođenijim dijelovima EU. Ali i očajnički pokušavaju očuvati funkcioniranje jedinstvenog tržišta jer to je, uz sve gore navedeno, glavni sastojak bez kojega će se EU početi raspadati po šavovima.

O funkcioniranju jedinstvenog tržišta, o glatkom kolanju robe i usluga prekogranica unutar EU, ovisi i hoće li trgovine imati dovoljne zalihe hrane, bolnice dovoljne zalihe svega što im je potrebno, ovisi i hoće li tvornice nastavljati proizvoditi. I ovisi hoće li Europska unija preživjeti.

VIDEO Pojačana kontrola na graničnom prijelazu Bregana zbog koronavirusa

Ključne riječi
EU
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

Avatar Observer
Observer
09:57 19.03.2020.

Evropi vise ne pristaje ni naziv Europian Union, postala je razjedinjena a svatko egoisticki gleda samo svoje interese.

Avatar Dalmatinka.
Dalmatinka.
15:30 18.03.2020.

A tko je prvi poceo panicno zatvarati granice prema susjednim zemljama oko sebe? Njemacka...dakle, drzava koja je ekonomski vodjai EU...Jos davno prije ove krize se pricalo da ce EU propasti zbog egoizma Njemacke...i sada se to konkretno dogadja...I sto se onda cudimo da je sada bas Njemacka unistila Schengen

Avatar speak_loud
speak_loud
18:49 19.03.2020.

Nikad nije ni bila toliko "ujedinjena", ali neki to nisu htjeli vidjeti zbog krupnih interesa, a one koji su to znali i upozoravali nazvali su populistima. Valjda sada više neće gnjaviti o zajedničkoj vojsci, nešto kao JNA.