Kad bi hrvatska Vlada ovog trenutka obustavila obvezu plaćanja mirovinskih doprinosa, svejedno bi bila u obvezi ispoštovati dosad stečena mirovinska prava hrvatskih građana čija je vrijednost 2015. godine procijenjena na 881 milijardu kuna. Unutar te svote vrijednost mirovinskih prava u državnom sustavu mirovinskog osiguranja bila je 807 milijardi kuna – odnosno 2,4 hrvatska BDP-a – dok je vrijednost mirovinskih prava u drugom stupu bila 74 milijarde kuna!
Vrijednost 2,4 godišnja BDP-a
Plenkovićeva Vlada krenula je u ranije produljenje radnog vijeka i oštriju penalizaciju mirovina da bi smanjila buduće mirovinske troškove. No, nakon protivljenja sindikata ministar Marko Pavić ovih dana ističe da je u konačnoj varijanti spreman ponuditi kompromisno rješenje i u slučaju penalizacije. Umjesto smanjenja mirovine za 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, Vlada će penalizaciju spustiti na 0,30 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja.
To bi značilo da će jedna godina ranijeg umirovljenja donijeti 3,6 posto manju mirovinu, a za pet godina ranijeg odlaska mirovina će se trajno smanjiti 18 posto. Radnici će kao i dosad moći odlaziti u prijevremenu mirovinu pet godina prije stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu, odnosno sa 62 godine kad se digne radni vijek na 67 godina.
Europska je komisija obvezala sve države članice Europske unije da počnu pratiti vrijednost svih mirovinskih prava u svojim državama, a podatak za Hrvatsku prvi put jučer je objavio Državni zavod za statistiku. Trenutačna mirovinska prava izračunata prema tri diskontne stope – srednjoj od 5 posto te dodatne stope od 4 i 6 posto, a stope služe da se dobro prikaže realna vrijednost budućih mirovina ovisno o inflaciji, razvijenosti zemlje i troškovima života.
Vrijednost svih mirovinskih prava uključuje prava koja proizlaze iz dotad uplaćenih mirovinskih doprinosa za zaposlene radnike, odnosno vrijednost preostalih mirovina u otplati za ljude koji se nalaze u mirovini.
Analitičar Ekonomskog instituta Zagreb Danijel Nestić kaže da još uvijek nema zbirnih podataka za sve članice EU, a dosad objavljeni podaci po zemljama pokazuju da je Hrvatska s 2,4 godišnje vrijednosti BDP-a u stečenim mirovinskim pravima negdje u sredini. Kod ostalih zemalja za koje postoje podaci vrijednost mirovinskih prava kreće se od dva do tri godišnja BDP-a.
Uplate u 2. stup
– Europska komisija želi podatak koji će pokazati kako se mirovinska prava mijenjaju tijekom određenoga perioda da bi dobili bolji uvid u troškove – kaže Nestić.
Inače, vrijednost javnih mirovinskih prava u Hrvatskoj umanjena je za uplate u drugi stup. Primjenom diskontnih stopa od 4 i 6 posto, mirovinska prava procijenjena su na iznos od 945,30 milijardi kuna ili 278% BDP-a, odnosno na 698,84 milijarde kuna ili 205% BDP-a, ističe Državni zavod za statistiku.
VIDEO Ovo trebate znati o mirovinskoj reformi
Izračunano 😆 I onda se meni neki ceriju kak ja povedam.