Osam tisuća zaposlenih manje i približno 360.000 radnika na minimalcu prvi su vidljivi gubici blokade gospodarskih aktivnosti zbog koronavirusa. Osim tvrtki i poduzetnika kojima je zabranjen rad, na pomoć države u isplati plaća mogu računati i ostali s padom prihoda većim od 20 posto, uključujući i samozaposlene te samostalne profesije. U Poreznu upravu do jučer je stiglo 39.047 zahtjeva tvrtki i obrtnika da im se odgodi plaćanje poreza i drugih javnih davanja. Svaki treći zahtjev došao je iz hotelijerstva i ugostiteljstva.
Iako je jučer bilo 300.000 zahtjeva za isplatu minimalne plaće, tijekom dana broj novih zahtjeva za isplatu minimalne plaće povećao se za 60.000 tako do je do popodnevnih sati narastao na 360.000 radnika zaposlenih kod 60.000 poslodavaca.
Ukidanje članarina i naknada
Nakon najave premijera Andreja Plenkovića da će se ovaj tjedan donijeti novi paket mjera koje bi trebale ublažiti probleme poduzetnika u uvjetima epidemije koronavirusa, u Vladi je u ponedjeljak održana prva koordinacija na temu novih mjera a, kako doznajemo, razmatralo se ukidanje obveze plaćanja svih upravnih pristojbi i doprinosa u resoru Ministarstva gospodarstva.
Tijekom iduća tri mjeseca tako se ne bi naplaćivale članarine i komorski doprinosi, a plan je da se jednako postupi i s članarinama za Hrvatsku turističku zajednicu, vodnim doprinosom, naknadom za korištenje voda, naknadom za radiofrekvenciju... Mjera bi se po potrebi produljila na još tri mjeseca, no neslužbeno se jučer moglo čuti kako postoje i otpori ovakvom planu, primjerice kad je riječ o naplati RTV pristojbe.
Iz Ministarstva gospodarstva poručuju da će se neke od naknada o kojima se sada govori i trajno ukinuti u skladu s planovima administrativnog rasterećenja koje je ova kriza bacila u drugi plan.
Govori se i o signalima iz Bruxellesa da bi se minimalna potpora o kojoj se mora izvijestiti Europsku komisiju sa sadašnjih 200.000 podigla na milijun eura.
U dva tjedna izolacije broj nezaposlenih prijavljenih na Zavod za zapošljavanje povećao se za 6219 osoba, uz 10 tisuća novonezaposlenih, ali i informaciju da je tri tisuće radnika našlo posao. Hrvatska ima približno stotinu tisuća aktivnih pravnih osoba i oko 80 tisuća obrtnika. Već u prvom tjednu primjene novih mjera odgodu plaćanja poreza zatražio je svaki četvrti obrtnik i svaka peta tvrtka. Porezna uprava već je riješila 43 posto zahtjeva, nepunih 18 tisuća! Nakon turističko-ugostiteljskog sektora odakle je stiglo 12.804 zahtjeva, slijedi trgovina s 5503 zahtjeva za odgodom plaćanja poreza (14 posto), zatim 4011 zahtjeva iz stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (10 posto), ostalih uslužnih djelatnosti 3643 ili 9 posto, prerađivačke industrije 3140 ili 8 posto te, od većih po udjelu, 2290 iz građevinskog sektora (5,8 posto). Odgodu traži i 819 poduzetnika iz sustava zdravstva i socijalne skrbi, 762 iz djelatnosti informacija i komunikacija te njih 639 koji posluju s nekretninama. Poduzetnika registriranih za umjetnost, zabavu i rekreaciju je 570, a obrazovanje 436. Sve zajedno odgodu plaćanja poreza na tri mjeseca, što se prema najavi može produljiti za još tri mjeseca, zatražile su 17.922 tvrtke i 21.125 obrtnika, odnosno fizičkih osoba.
HUP: Otpise tražimo hitno!
Mnogo se govori i o plaćama u javnom sektoru te se na tu temu ponovno oglasio Institut za javne financije čiji su analitičari izračunali da bi u ovom trenutku smanjenje plaća u javnom sektoru donijelo više štete nego koristi. Rezanje plaća zaposlenih u ustanovama i tvrtkama gdje je pretežiti poslodavac država donijelo bi relativno skromne uštede od 0,38 do 1,22 posto BDP-a godišnje, dok bi negativne posljedice bile znatno veće.
Prije svega kroz pad standarda građana, pad potrošnje, gubitak kadrova, rušenje javnih institucija te još veći pad BDP-a. No autori analize ne spore da će, kad kriza prođe, smanjenje mase plaća u javnom sektoru kad-tad doći na red.
– U situaciji kad svi međunarodno relevantni kriteriji i naputci o kontroli javnog duga padaju u vodu, treba dobro promisliti vrijedi li zbog takvih ušteda riskirati smanjivanje proračunskih prihoda i dodatnu ekspanziju javnog duga. Ako se Vlada pod svaku cijenu javni dug odluči držati pod kontrolom, onda je u tu svrhu bolje pronaći druge proračunske stavke – savjetuju analitičari Instituta za javne financije.
– Tražimo otpise svih davanja, doprinosa, parafiskalnih nameta, raznih suvišnih članarina, a ne odgode davanja, i to tražimo hitno! O odgodama možemo razgovarati za period „nakon korone“, a ne sada kada veliki broj hrvatskih poduzeća ne zna hoće li uopće postojati idući mjesec – uporno ponavljaju iz HUP-a.
VIDEO Snimka pluća osobe zaražene koronavirusom
Čekaj da pogodim koliki broj od njih je iz javnog sektora. Hmmm..... nijedan?