Punionice za aute na struju svakih 100 km

Sigurnost cestovnog prometa i ekologija itekako idu zajedno jer rješavanjem sigurnosti prometa posredno poboljšavamo i ekologiju”, kazao je Slaviša Babić iz Hrvatskih cesta na panelu o sigurnosti i ekološkom prometu u RH.Na taj se stav nadovezao i Marijan Babić, vlasnik rent-a-car tvrtke RideCar, koji smatra da bi sustavnim poticanjem kupnje električnih automobila poboljšali sigurnost prometa jer auti na struju postižu manje brzine, što je mnogo sigurnije, a ujedno ne zagađuju okoliš te ne stvaraju buku.

Stimulirajuća cijena struje

– Podržavam ekopoticaje za kupnju električnih vozila, ali za neki ozbiljniji broj auta na struju u tvrtkama i rent-a-caru trebali bismo bolji sustav potpora, a ne sadašnju mogućnost kupnje do sedam vozila po tvrtki. Tu ima još mnogo prostora, pogotovo kada riješimo infrastrukturu i punionice – kaže.

A u smislu sadašnje skromne infrastrukture na našim cestama, a naročito na autocestama na kojima u Hrvatskoj još ne postoje punionice za aute na struju – jedna odlična vijest.

– Do početka iduće turističke sezone na svakih 100 km autoceste od Zagreba do Splita pomoću novca iz fondova EU postavit ćemo brze punionice za električne aute – najavio je Miodrag Furdin iz Hrvatskih autocesta.

Projekt je pojasnio i voditelj tima za e-mobilnost HEP-a Domagoj Puzak.

– Plan je prvo pokriti temeljni TEN-T koridor od Goričana do Rijeke, a nakon toga i autoceste A1 i A3. Te punionice su mnogo brže od većine postojećih, ali time i mnogo skuplje. Cijena punjenja će svakako biti stimulirajuća za vozače – rekao je Puzak.

Gradnja autocesta pridonijela je sigurnosti cestovnog prometa, pa od 2005. bilježimo drastičan pad broja poginulih osoba.

– Samo od 2008. do 2014. broj poginulih smanjen je za 50%, ali posljednje tri godine stagnira, pa nam očito trebaju nove mjere kako bismo do 2020. došli na ciljanu razinu od 213 poginulih godišnje – rekao je Slaviša Babić.

Da ne budu “frajerčići”

A jedna od njih je edukacija ljudi od najranije dobi i poboljšavanje prometne kulture vozača. – Mi se zalažemo za edukaciju djece od vrtićke dobi, svakako bi trebalo pojačati prometnu edukaciju u osnovnoj školi, a jedan od prijedloga je i uvođenje predmeta prometna kultura. Cilj je i uvesti obvezno polaganje prometnog biciklističkog ispita u petom razredu – rekao je Josip Mataija iz MUP-a.

Osim vozača i cesta, na sigurnost utječe i ispravnost vozila. – Od oko 2 milijuna vozila, 22% ne prolazi tehnički pregled, i to zbog bitnih nedostataka poput kočnica, svjetala i ovjesa. Osim tehničke ispravnosti, najbitnije je da djecu učimo od najranije dobi kako sigurno voziti, a ne da u prometu budu “frajerčići” – rekao je Goran Pejić iz CVH, koji je otkrio da je prosjek ispusta CO2 kod 31.800 unesenih rabljenih auta ove godine 125 g/km, a kod 29.200 prodanih novih 114 g/km. To je dobar pomak prema cilju od 100 g/km u prosjeku.