Hrvatska kakvu trebamo

O nizinskoj pruzi ovisi budućnost i promet Luke Rijeka

29.05.2018.
u 20:43

Za dvadeset godina hrvatske željeznice moraju biti modernizirane i internacionalizirane

Autoceste imamo, sada su na redu željeznice. Ključna je to poruka panela “Kako vratiti promet na željeznice i teret u hrvatske luke” koji je održan u sklopu konferencije Hrvatska kakvu trebamo – prometna budućnost Hrvatske, u organizaciji Večernjeg lista.

Držati se strategije

Na samom početku naglašeno je kako je upravo željeznički promet prometni sektor s najviše problema, ali s obzirom na najavljene projekte koji su započeli ili su u planu, upravo željeznički promet očekuju i bitne promjene. Optimistični su u tom pogledu i panelisti koji su redom naglasili kako vjeruju u hrvatske željeznice, ali i kako je sve “na nama” da hrvatske željeznice za 20 godina doista i budu modernizirane i internacionalizirane, kakve građani i zaslužuju.

Upravo to predviđa i predsjednik Uprave HŽ Infrastruktura Ivan Kršić koji je istaknuo kako razvoj hrvatskih željeznica leži u dva ključna elementa.

– Treba osigurati dovoljno sredstava za realizaciju projekata, ali i stvoriti zakonodavni okvir koji će ubrzati sve procese i postupke za realizaciju tih projekata – kazao je Kršić.

 

Znanstvena i sveučilišna profesorica dr. sc. Sanja Steiner poručila je, pak, da kada se strategija prometa jednom donese da je se treba i držati.

– Strategijom se definira što želimo – naglasila je Steiner.

Sugovornici su se posebno dotaknuli i važnosti gradnje nizinske pruge i njene uloge za razvoj Luke Rijeka.

– Promet do luke se ne može očekivati ako nismo osigurali rutu. To je preduvjet svih preduvjeta. Moramo osigurati operabilnost pruge pa nećemo imati problem s odnosom ponude i potražnje. Nizinska je pruga preduvjet svega ostalog. Ako je državna administracija kočnica, onda se mora naći način kako to otkočiti – kazala je Steiner.

HŽ bio bastion socijalnog mira

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa istaknuo je pak kako se pruga gradi, a stara intenzivno obnavlja te kako Hrvatskoj trebaju veliki projekti.

– Što bi se danas dogodilo da smo nakon autocesta počeli graditi željezničku infrastrukturu. Naša građevinska operativa bila bi puna jača nego je danas – kazao je Vukorepa.

Bivši SDP-ov ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić naglasio je kako je Hrvatska kao siromašna zemlja većinu resursa uložila u gradnju autocesta i da si, na žalost, nije mogla i ne može priuštiti paralelni razvoj dvaju infrastrukturnih procesa.

1/23

– Sa željeznicom si Hrvatska ne može dopustiti isti luksuz, odnosno isto zaduživanje, kao s autocestama. Moramo se osloniti na cestarine, kohezijski fond i dio trošarina koje dobivamo iz goriva – kazao je Hajdaš Dončić.

Poručio je i da se do sada politika nije brinula o razvoju, ne samo infrastrukture nego ni o razvoju softvera, odnosno željezničkih operatera.

– Hrvatske željeznice bile su bastion socijalnog mira s više od 18 tisuća zaposlenih – kazao je bivši ministar prometa i zaključio da u prometu nema stranačke politike, nego samo nacionalne.

Predsjednik uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić poručio je jučer na panelu kako se radi “punom parom” i pobrojio većinu ključnih projekata, uglavnom projekata EU, u željeznici koji su ili u tijeku ili će tek početi. U izgradnji je tako pruga na dionici Dugo Selo – Križevci, pruga Gradec – Sveti Ivan Žabno, a ovih će dana biti potpisan i projekt modernizacije i elektrifikacije pruge Zaprešić – Zabok. Potpisan je, kazao je Kršić, i projekt rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i izgradnja kontejnerskog terminala Brajdica, u planu za jesen je i nadogradnja željezničke pruge Vinkovci – Vukovar, a slijedi i raspisivanje natječaja za projekt rekonstrukcije postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica.

Ravnatelj lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa naglasio je da vjeruje da će HŽ Infrastruktura ostvariti sve projekte i da je konačno nakon autocesta došao red i na željeznice. Istaknuo je kako je vrlo bitno da se sagradi dokraja nizinska pruga te da se nada da ćemo je napraviti prije nego Slovenci svoju. Naglasio je i kako ima dovoljno tereta za sve četiri luke na sjevernom Jadranu.

Komentara 3

DU
Deleted user
22:11 29.05.2018.

Hz su jednake brodogradilistima ...potrosaci proracunskog novca ucinak mizeran...

Avatar Gilles Auguste Kremer
Gilles Auguste Kremer
17:11 30.05.2018.

Ne samo nizinska pruga, nego i nova pruga koja će spajati Čakovec, Varaždin preko Krapine i Zaboka sa Zagrebom, da rastereti prugu prema Botovu, te nova pruga od Zagreba preko Krapine do Maribora da se spoji sa Austrijom. To su projekti za koje se i profesionalno zalažem!

MA
marco75
12:03 15.08.2018.

Zagorcima trebaju pruge kojima će zugom moći stići do svaki do svoje klijeti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije