Zabrana uvoza prehrambenih proizvoda u Rusiju osjetit će se i u Hrvatskoj, koja Rusima godišnje proda hrane za dvadesetak milijuna dolara. Sankcije kojima je Putin uzvratio Zapadu zasad obuhvaćaju šest posto hrvatskog izvoza u Rusiju i kada bi sve stalo na tome, ne bi trebale stvoriti veće lomove u domaćoj ekonomiji, ali bi neke tvrtke i s njima mogle imati problema. No, Putin priprema i druge mjere koje će političke i trgovinske odnose u svijetu vratiti u razdoblje hladnog rata, a ni EU neće ostati skrštenih ruku, tako da je teško predvidjeti razmjere mogućih šteta.
Dan prije nego što je blokirao uvoz hrane iz EU i SAD-a, Putin je uveo carinske pristojbe za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju pod izlikom da njima sprečava da se ruske sankcije prema EU krše trgovinom sa te tri zemlje potpisnice Sporazuma o pridruživanju EU. Srbija, na primjer, nije na Putinovoj crnoj listi iako je u pregovorima s EU odmakla daleko više od ostalih. No, Rusi zasad stišću samo svoje prve prozapadno orijentirane susjede, ali sukob u Ukrajini nadilazi regionalni karakter i postaje sve dominantniji problem Europske unije.
Utoliko, ni mogući hrvatski gubici neće biti svedeni na manji broj prehrambenih izvoznika u Rusiju koji se neće preusmjeriti na treća tržišta, jer smo zaduženi do grla i ovisni o stranom kapitalu više nego što je Zapad ovisan o ruskom plinu. Može se očekivati da će zbog rata u Ukrajini rasti gubici na sve strane, a onda će skočiti i kamate. Premali smo da bismo utjecali na zbivanja u Ukrajini, no propustili smo srediti stanje u svojoj zemlji i smanjiti ranjivost i izloženost tuđim krizama.
>> I hrvatske tvrtke mogle bi se naći na udaru ruskih sankcija
Kakva odmazda, to je odgovor, to je trgovinski rat. Mislim da neće slomiti Putina, prejak je. A Hrvatska u svemu tomu? Mala zemlja s velikim ambicijama i krivim procjenama i kratkovidnošću. Kaže se: uzdaj se u se i u svoje kljuse.