'Ulazak RH u EU samo je povećao podijeljenost'

Ugledni stručnjak za geopolitiku, pisac, novinar, šef geopolitičkih analiza u Stratforu i stariji član Centra za novu američku sigurnost Robert D. Kaplan u srijedu je objavio članak pod naslovom ”Kako Hrvatska prkosi Europi”. Kaplana, koji u članku razrađuje tezu podijeljenosti Europe, časopis Foreign Policy lani je izabrao među top 100 globalnih mislilaca, a može se pohvaliti i savjetničkom funkcijom američkog ministra obrane te titulom profesora akademije američke mornarice. Više njegovih knjiga najuglednije američke novine (New York Times, Los Angeles Times, Washington Post) ocijenile su najboljima u godini.

Geneza problema

Kaplan je podsjetio na historijsku genezu razlika među europskim zemljama te zaključio da je u EU danas vidljiva ozbiljna podjela na relativno zdrav sjever (Skandinavija, Njemačka i tzv. Low Countries) i jug koji razdire kriza s gotovo depresijskom razinom nezaposlenosti (Italija, Španjolska, Portugal). Pritom Grčka na krajnjem jugoistoku eurozone proživljava krizu ekvivalentnu Velikoj depresiji, a Francuska se sve više približava standardima ekonomske agonije južne Europe. Uz tu osnovnu podjelu, objašnjava Kaplan, mora se gledati na Rumunjsku i Bugarsku koje su možda u EU, ali nisu u eurozoni ni u Schengenskom sporazumu pa su očite i podjele između tih balkanskih zemalja i središnje Europe.

Što se tiče Hrvatske kao najnovijeg člana, Kaplan je kritički zaključio da su “...pojedini dužnosnici EU pozdravili tu ekspanziju kao znak kontinuirane europske vitalnosti. Teško. Hrvatska je samo postala novi bolesni član Europe. Ima više od 50-postotnu nezaposlenost među mladima, treću najvišu u EU iza Grčke i Španjolske. U recesiji je pola dekade, a ekonomija joj je manja nego prije pet godina. I neće biti u eurozoni ni u Schengenskom sporazumu u predvidivoj budućnosti.” Nadalje, Kaplan je objasnio da Hrvatskom vlada beznadna i nestabilna koalicija ljevice i centra te napomenuo da Hrvatsku neki smatraju jednom od najkorumpiranijih europskih zemalja koja je premrežena organiziranim kriminalom i neučinkovitim javnim poduzećima koja će biti teško privatizirati. Najveći će, kaže Kaplan, praktičan učinak na EU s obzirom na hrvatsko siromaštvo biti nastavak “sušenja” bruxelleskih fondova, ali je srećom Hrvatska mala pa to nije preveliki problem. Prednosti Hrvatske Kaplan vidi u prelijepoj obali koja je cjenovno pristupačna turistima, potencijalno slaboj valuti i velikoj nezaposlenosti koja bi mogla stvoriti prilike za investitore.

Planovi neostvarivi

Kao geopolitički mislilac Kaplan je istaknuo pokušaje privlačenja katarske investicije u terminal za tekući prirodni plin koji bi mogao omogućiti strateški izvoz u srednju i jugoistočnu Europu. Međutim, primjećuje Kaplan, uz ekonomski pad u Europi te uz ruski nastup u Mađarskoj i drugim zemljama sa svojim Južnim tokom, budućnost je hrvatskih planova neizvjesna.

Ulaskom u EU Hrvatska će se, kaže Kaplan, malo približiti sjevernoj i srednjoj Europi, ali ništa više nego Bugarska ili Rumunjska. Zaključno poručuje: “Hrvatsko pristupanje manje je znak rastućeg jedinstva, a više europskih neporecivih komplikacija.”