I bez konzultiranja astrologa, jasno je da će prvo tromjesečje 2003. godine za Vladu biti najteže. U tom razdoblju Vlada mora: podijeliti prvih pet tisuća otkaza u sektoru obrane, definitivno izabrati kupca Ine, ponuditi novi Zakon o radu i dobiti za njega političku suglasnost... U međuvremenu, bez obzira na to koliko će ti potezi podići napetost na unutarnjopolitičkom planu, šef Vlade mora se otisnuti na put po Europi i izboriti podršku međunarodnih faktora da bi se Hrvatska mogla priključiti idućem krugu proširenja EU zajedno s Bugarskom i Rumunjskom.
Sad je već posve jasno i da će cijela 2003. godina više biti nalik na prvu nego na posljednju godinu mandata. Te da će prvo tromjesečje po mnogočemu izgledati kao prvih sto dana nove vlade. Preko novog stand-by aranžmana s MMF-om, Nacionalnim programom za pridruživanje EU, uostalom kao i Programom Vlade do kraja 2003. godine, koji je donesen još u ljeto 2002., Račanova ekipa natovarila si je za posljednju godinu mandata niz reformskih zahvata kao da je upravo stupila na vlast.
Esdepeovac Slavko Linić, koji je po funkciji u Vladi zadužen za privatizaciju, već se sad nalazi pod velikim pritiskom iz HSS-a. Tijekom ove godine, portfelj države u 1100 poduzeća trebao bi se smanjiti za polovinu. Linić će se zato naći na udaru ne samo zbog privatizacije Ine nego i zbog puno manjih tvrtki. Potpredsjednik Vlade Goran Granić mora ući u teške pregovore sa sindikatima o Zakonu o radu, iako se upravo na toj temi socijalno partnerstvo nasukalo u prvoj polovici 2002. Zbog reformi u sektoru obrane nema takvih napetosti unutar koalicije kao zbog privatizacije, ali u toj temi i najmanji propust u svoju će korist okretati opozicija.
Tijekom 2003. Vlada bi zbog prilagodbi standardima EU morala predložiti 42 nova zakona i izmjene 36 postojećih zakona. Uza sve to, mora napokon pravno zaokružiti promjene u političkom sustavu. Donijeti treba novi Izborni zakon, zatim Zakon o sukobu interesa, kao i Zakon o dužnosnicima i državnim službenicima koji se biraju po političkim kriterijima nakon izbora. Ni jedan od ta tri zakona ne ide nimalo glatko, a o Zakonu o sukobu interesa koalicija se nije uspjela suglasiti ni tijekom protekle tri godine. K svemu tome, Vlada sama inzistira da još u ovom mandatu bude definiran novi koncept Vlade, u kojoj će biti puno manje ministarstava nego dosad. Prije isteka mandata trebalo bi pripremiti i novu reformu državne uprave, što u pravilu podrazumijeva novu sistematizaciju radnih mjesta i novi sustav plaća.
Ako koalicija doista još ima dovoljno sape ostvariti taj napregnuti reformski program, past će u vodu sve dosadašnje političke teorije o tome da najteže poteze treba vući na početku mandata. Ako inverzna strategija s najtežim koracima na kraju mandata ne uspije, nakon tri godine vladanja pad neće biti s prevelike visine.
Deana Knežević