Opis tegoba pacijenta, dijagnoza ili sumnja na neku konkretnu dijagnozu, koje su pretrage dotad napravljene i njihov rezultat upišu se u računalni program koji potom dodjeljuje određeni broj bodova na temelju kojih tog pacijenta rangira na listu čekanja. Program, dakle, određuje redni broj pacijenta, primjerice za pregled magnetskom rezonancijom, na temelju opisanih parametara. Takva bi praksa trebala zaživjeti kroz pilot-projekt u KB Dubrava koja je odabrana kao jedna od europskih lokacija za provjeru takvog sustava naručivanja, što je inicijativa Europskog društva radiologa.
– To je jedna od mjera racionalizacije sustava koju ja kao radiolog podržavam jer je potrebno smanjiti ogroman broj nepotrebnih pretraga. Najveći su problem pretrage magnetskom rezonancijom, CT-om pa i ultrazvukom, no činjenica je da njihov broj raste u cijelom svijetu jer je aparatura sve bolja i dijagnoze se na temelju tih nalaza mogu postaviti i isključiti – pojašnjava prof. dr. sc. Boris Brkljačić, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB Dubrava. Kao konkretan primjer za velik broj nepotrebnih pretraga prof. Brkljačić ističe color doppler pregled karotida za koji je utvrdio da je 90 posto nalaza bilo uredno. Nepotrebne radiološke pretrage, kaže, nije moguće izbjeći, no nužno ih je smanjiti. Racionalizacija je plan i svake zdravstvene administracije pa je i aktualna u startu najavila uvođenje nadstandarda, što će biti posebno osjetljivo kad je u pitanju radiologija. Kako definirati recimo broj MR pretraga koje pokriva osnovno osiguranje?, pitanje je na koje taj liječnik odgovara: – Postoje algoritmi prema bolestima kada se koja pretraga treba napraviti, a kroz Program plus neke smo pacijente bez ikakva medicinskog razloga pozivali ranije s liste čekanja.
Što kada "računalni program" pogriješi i stavi na čekanje pacijenta koji zbog toga pretrpi štetu za svoje zdravlje (da ne kažem i nešto gore), tko će mu objasniti da se "više od 90% pretraga radi uzalud"? Liječnik ili "računalni program"